Sanja IV^EVI]
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI IZ
ARHEOLO[KOG MUZEJA U SPLITU
ANCIENT MEDICAL - FARMACEUTICAL INSTRUMENTS IN THE
COLLECTION OF THE ARHEOLOGICAL MUSEUM IN SPLIT
UDK:
Izvorni znanstveni ~lanak
Primljeno:
Odobreno:
Sanja Iv~evi}
HR, 21000 SPLIT
Arheolo{ki muzej
Zrinsko-Frankopanska 25
Anti~ko je doba donijelo velik napredak medicine kao znanosti, kako u
dijagnostociranju i lije~enju, tako i u sprje~avanju razvoja i {irenja bolesti.
Ve} se u anti~koj Gr~koj medicina razvija kao znanost, i upravo su gr~ka
postignu}a bila bogat izvor saznanja za rimsku civilizaciju, koja ih preuzima
i dalje razvija.
U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uva se prili~an broj instrumenata rabljenih
u medicini ili ljekarni{tvu. U ovoj radnji obra|eno je 229 predmeta.
Instrumenti su podijeljeni u skupine po namjeni. Budu}i da ne postoje precizni
podaci o okolnostima nalaza, a predmeti se tipolo{ki ne razlikuju tijekom cijeloga
razdoblja antike, u nekim slu~ajevima ni kasnije, dataciju je nemogu}e odrediti
druga~ije doli razdobljem Carstva.
Obra|ene su 32 medicinsko-ljekarni~ke ‘li~ice, 115 sondi, 40 lopatica, 11
pinceta, 1 klije{ta, 3 kutijice za lijekove, 7 plo~ica za mije{anje, 2 avana i 2
tucala, 3 vage, 2 skalpela, 3 etuia za instrumente, te 2 kirur{ke kvake.
S dana{njeg je stajali{ta te{ko definirati pojam medicine u anti~kom svijetu.
Moglo bi se re}i da je medicina bila svaki poku{aj olak{avanja zdravstvenih
tegoba, prouzro~enih poznatim ili nepoznatim, vidljivim ili nevidljivim
uzrocima, pri kojemu su kori{tena ispravna sredstva, lijekovi i instrumenti.
Najranije poku{aje lije~enja moramo nazvati intuitivnima, jer su bili rezultat
instinktivne obrane ‘ivotinje i ~ovjeka od okoline (neke ‘ivotinjske vrste
instinktivno se znaju osloboditi parazita ili olak{ati ozljede odre|enim biljkama
ili prepoznati trave koje im poma‘u kod trovanja). Ljudi su se naj~e{}e lije~ili
od rana kojima je lako odrediti uzrok, pa samim time i na~in lije~enja. Upravo
je zbog toga kirurgija (gr~. , od - ruka i - djelo) u antici
dobro razvijena grana medicine. Premda teoretski nisu razlikovali vanjske i
102
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
unutarnje uzroke bolesti, lije~nici su u anti~koj Gr~koj prema pacijentu bili
obavezni djelovati na nekoliko razina, te mu osim tjelesne obnavljati i duhovnu
snagu.
Po~etak razvoja medicine u Rimskom Carstvu vezan je za njezine dosege
u Gr~koj jer medicina, kao jasno definirana znanost sti‘e u Rim s gr~kim
lije~nicima. Kult Asklepija, boga lije~ni{tva, na isti na~in sti‘e u Rim.
U anti~koj Gr~koj medicina je i prije pojave Hipokrata, u 5. st. prije Krista,
kojeg se dr‘i utemeljiteljem znanstvene medicine, bila dosegnula visok stupanj
razvoja, ali od njegova vremena umjetnost lije~enja do‘ivljava pravi zamah.
Po~inju se otvarati {kole za izobrazbu lije~nika, koje su redovito djelovale uz
filozofske, jer se te dvije znanosti nisu odvajale; {tovi{e, dr‘alo se da nema
razlike izme|u dobrog lije~nika i filozofa u pogledu smirenosti, zrelosti,
dostojanstva, odlu~nosti, moralnosti, ispravnog reagiranja na negativne pojave
i utjecaje. Natje~u}i se za prvenstvo, najpoznatije su medicinske {kole, ona u
Krotonu, na Rodu, u Cireni, na Kosu i u Knidu, razvijale razli~ite teorije lije~enja,
pritom se postupno osloba|aju}i utjecaja magije i sve se vi{e okre~u}i
znanstvenim metodama lije~enja.
Medicina se kao i svaka druga znanost razvijala polako i, kao i druge, nije
bila li{ena zabluda i pogre{nih tuma~enja. Brojni su pojedinci, sla‘u}i djeli} po
djeli} u cjelinu, dokazivali ili pobijali razne teorije o uzrocima, razvoju i lije~enju
bolesti. Djela ili spomen na neke od njih sa~uvala su se do danas.
Krajem 6. i po~etkom 5. st. pr. Kr., dakle prije pojave Hipokrata, djelovao je
pitagorejac Alkmeon, pripadnik krotonske {kole, kojem se pripisuje otkrivanje
Eustahijeve trube i o~nih ‘ivaca, a pisac je i rasprava o radu mozga. Bave}i se
anatomijom i fiziologijom, on je obavljao pokuse na ‘ivotinjama i ljudima, te je
zaklju~io da je mozak centralni organ, koji upravlja svim ljudskim psihi~kim
funkcijama, i da ~ovjeka upravo mozak odvaja od ‘ivotinja. Svojom se teorijom
suprotstavio platonovcima, kojima je i sam pripadao, koji su dr‘ali da ljudska
du{a u svojoj selidbi iz tijela u tijelo na putu ka savr{enoj harmoniji, prolazi kroz
‘ivotinjska i ljudska tijela, ~ime su izjedna~avali du{u ~ovjeka i ‘ivotinje. Alkmeon
je odbacio ideju o besmrtnosti du{e te poku{ao dokazati va‘nost mozga, koji
obavlja funkciju mi{ljenja, ~ime se izdi‘e iznad percepcije i omogu}uje ~ovjeku
spoznaju na vi{em stupnju od ‘ivotinjskoga.1 Njegov suvremenik Empedoklo
prou~avao je srce i krv, disanje, gra|u oka, dok je krajem 5. st. pr. Kr. Diogen
Apolonjanin prou~avao krvne ‘ile i srce i razvio “pneumatsku teoriju”.
Zbirka spisa Corpus Hippocraticum2 djelo je nekoliko autora, a tek se
neki dijelovi mogu pripisati Hipokratu (O prehrani, O dijagnosticiranju, O
1
2
B. BO[NJAK, Gr~ka filozofija od prvih po~etaka do Aristotela, Zagreb, 1965., 40.
G. VIOLA - N. PENDE, Medicina, Enciclopedia Italiana XXII, Milano-Rim, 1934.1942., 707.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
103
ranama i ~irevima, O epidemiji, O zraku, vodi i stanovanju, O anatomiji i dr.).
Ovo je djelo va‘an izvor za medicinu 5. i. 4. st. pr. Kr. u Gr~koj. Na njegovu
po~etku stoji prisega, aktualna do danas, kojom se mladi lije~nik obvezuje
Apolonu i svim bogovima da }e uvijek lije~iti u najboljoj namjeri, primjenjuju}i
znanja koja je stekao od svojeg u~itelja.
Hipokrat u svojim raspravama iznosi tehni~ka postignu}a i napredak medicine, ali i eti~ki koncept profesije. U kojoj je mjeri ovo djelo bilo ra|eno na
znanstvenim osnovama, govori ~injenica da se nigdje ne spominju amuleti,
~udesna izlje~enja i magija. Svoje lije~enje Hipokrat je temeljio na ravnote‘i i
skladu u ljudskom tijelu, te pravilnoj raspodjeli ~etiri elemenata: zemlje, zraka,
vode i vatre, odnosno suho}e, hladno}e, vla‘nosti i vru}ine. Prou~avao je
simptome bolesti, njezino {irenje i na~in o~itovanja u ljudskom tijelu, zatim
primjenu lijekova za odre|enu vrstu bolesti; odre|ivao je potrebnu terapiju
nakon izlje~enja, pomo}u pravilne prehrane, kupki, odmaranja itd.
Istaknuti lije~nici koji su, uz Hipokrata s Kosa, ostavili traga u medicini
bili su; Herofil iz Halkedona, koji se bavio anatomijom; Eristrat iz Keosa, koji
je u 3. st. pr. Kr. djelovao u Aleksandriji i najzna~ajnije rezultate postigao u
prou~avanju anatomije mozga, krvi, rada mi{i}a i osjetilnih ‘ivaca; Filin s Kosa
vodio je medicinsku {kolu u 3. st. pr. Kr. i uspje{no se bavio lije~ni{tvom, no
precjenjivao je lijekove, dr‘e}i da su uzroci bolesti i anatomija od sporednog
zna~enja.3 Akron, prvi me|u empiri~arima, kako ka‘e Plinije, ro|en je 460.
godine pr. Kr., a zabilje‘en je kao onaj koji je oslobodio Atenu od kuge pale}i
velike loma~e kraj bolesnika, jer su lije~nici vjerovali da se paljenjem aromati~nog
drva, kao {to su ~empres, borovnica, bor i sl., djelotvorno mo‘e sprije~iti {irenje
zaraznih bolesti, jer se zrak ~ini lak{im.4
U Rimu do dolaska Grka nije postojala profesija lije~nika niti je medicina
bila izdvojena kao znanost ili zanat. Oboljele je lije~io pater familias, kako
svjedo~i Katon u svom djelu De re rustica, koriste}i se travama i magi~nim
formulama za koje se vjerovalo da ozdravljuju.5 Znanje se prenosilo s oca na
sina, a nije se razmi{ljalo o uzrocima bolesti, nego samo o izlje~enju. Rimljani
su jedino bili razvili stomatolo{ka znanja, preuzev{i ih od Etru{~ana, koji bijahu
umje{ni zubari.
Karakteristi~no je za Rimljane odr‘avanje tjelesne kondicije tjelovje‘bom i
pa‘ljivom prehranom, {to su preduvjeti zdravlja.
3
4
5
6
L. PARETI, Znanost-Rim-medicina, Historija ~ovje~anstva: kulturni i nau~ni razvoj,
Stari svijet, sv. II, Zagreb, 1967., 126-131.
PLUTARH, O Izidi i Ozirisu (naslov originala: Plutarh, Isys et Osiris) Zagreb, 1993.,
96, bilj. 91.
P. Di PIETRO, La medicina nel mondo Romano, Modena, 1980., 6.
P. Di PIETRO, La medicina nel mondo Romano, Modena 1980., 6.
104
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
Malobrojni gr~ki lije~nici koji su od 3. st. pr. Kr. pristizali u Rim, nisu
imali status kakav su zaslu‘ivali; uglavnom su nailazili na neprijateljstvo
Rimljana, ~ak i onih u~enih, poput Katona i Plinija Starijeg.6 Tako je Arkagat,
gr~ki lije~nik koji je krajem 3. st. pr. Kr. bio stigao u Rim, dobio nadimak
carnifex (mesar), zbog operacija koje je obavljao.7 ^ak su i u~eni ljudi poput
Cicerona, Marcijala ili Juvenala, koji ih napadaju svojom ironijom, otvoreno
bili protiv primjene medicine i njezina uvo|enja u Rim.8
Ipak, s vremenom Grci prenose svoja postignu}a Rimljanima, te se
medicina po~inje razvijati kao znanost. U vrijeme Carstva otvaraju se {kole, a
ve} je godine 46. pr. Kr. Cezar dao gra|ansko pravo svim lije~nicima, te tako
poku{ao privu}i strance koji su bili vi~ni tom zanatu, kako bi ne samo pomagali
ljudima, nego i pou~avali mlade lije~nike.
Jedan od istaknutijih lije~nika u Rimu svakako je Asklepijad iz Bitinije, koji je
u 1. st. poslije Krista ‘ivio u Rimu i utemeljio novi pristup u primjeni lijekova,
masa‘e, hidroterapije i vje‘banja. Poznat je i Antonio Muza, koji je cara Augusta spasio od upale jetre; Ruf iz Efeza je kao najvrjednije od svojih
mnogobrojnih djela ostavio ono o anatomiji, u kojem donosi nazive raznih
dijelova tijela; Soran iz Efeza utemeljitelj je ginekologije i porodiljstva, bavio
se i pedijatrijom, a djelovao je u vrijeme Hadrijana i Trajana; Atenej iz Pamfilije
‘ivio je u 1. st. poslije Krista, a Celij Aurelijan iz Numidije u 2. stolje}u.9
Velik je doprinos Rimljana u tome {to su oni na spoznajama preuzetima od
stranih lije~nika unaprijedili medicinu, formirali zakone o lije~enju i lije~nicima,
te uveli kontrolu pravilnog provo|enja lije~enja i higijene. Nekim se slojevima
stanovni{tva, primjerice onima koji su bili oslobo|eni pla}anja poreza, omogu}ilo
besplatno lije~enje. Upravo je u Rimu razvijena ideja o uvjetovanosti dobrog
zdravlja ‘ivotnim uvjetima, te se Rimljani usmjeravaju na razvoj kanalizacije,
vodovoda, izgradnju termi, isu{ivanje mo~vara i sl. Pobolj{anje uvjeta ‘ivljenja
smanjivalo je mogu}nost oboljenja i {irenja epidemije. Postojale su ambulante
(ambulatoria) pojedinih lije~nika, ali i bolnice (valetudinaria), koje su se dijelile
u posebne bolnice za vojnike, za siroma{ne i sl. U Vespazijanovo vrijeme te su
ustanove dobivale i nov~anu pomo}. U svim ve}im vojnim logorima morale su
postojati vojne bolnice. One su i prona|ene u nekim ve}im vojnim logorima,
primjerice u Novaesiumu (Neuss) u Germaniji, Lauriacumu (Enns) u Austriji,
Vindonissi (Vindisch) u [vicarskoj, Acquincumu u Ma|arskoj.10 Topografija
7
L. PARETI, Znanost-Rim-medicina, Historija ~ovje~anstva: kulturni i nau~ni razvoj,
Stari svijet, sv. II, Zagreb, 1967., 126.
8 S. BONOMI, Medici in Este Romana, La tomba del medico, Aquileia Nostra LV,
1984., 91.
9 M. DONATI, Chirurgia, Enciclopedia Italiana X, Milano-Rim, 1931.-1939., 143.
10 P. CARACCI, Medici e medicine in Aquileia Romana, Aquileia Nostra XXXV, 1964.,
101, bilj. 24.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
105
nalaza lije~ni~kih grobova pokazuje da nema razlike u inventaru izme|u opreme
lije~nika koji se nalaze uz vojne logore i onih uz civilna naselja.11 Lije~nici su,
kako nam natpisi govore, uglavnom bili robovi ili oslobo|enici; sebi su ipak
mogli omogu}iti ugodan ‘ivot, ali nikako bogatstvo, a u iznimnim slu~ajevima
dobivali su javne po~asti.
Specijalizacija lije~nika za pojedine grane medicine potvr|ena je u pisanim
izvorima i nadgrobnim natpisima, a detaljnije ih nabraja Marcijal, rugaju}i im
se u Satirama. On potvr|uje postojanje specijaliziranih lije~nika za zube, u{i,
o~i, lije~enje rana, upala i sl.12
Osim podataka o medicini koje donosi Plinije stariji u Naturalis Historia,
premda to nije isklju~ivo medicinski spis, medicinske spoznaje onog vremena
sadr‘ane su i u knjizi De re medica libri octo, koja je dio djela De re artibus iz 1.
st. Autor mu je stoi~ki filozof Aulo Kornelije Celzo13 (Aulus Cornelius Celsus).
U 7. i 8. knjizi govori o povijesti kirurgije s detaljnim opisom instrumenata,
kakvi su kasnije na|eni u Pompejima i Herkulaneumu, potvr|uju}i
vjerodostojnost Celzovih opisa. Jedno je poglavlje Celzo posvetio vojnoj
medicini, koja je bila veoma razvijena, {to je razumljivo s obzirom na rimska
osvajanja. Svaka legija i svaki vojni brod imali su svojega lije~nika, a o tome
kolika je bila njihova va‘nost govori ~injenica da nisu sudjelovali u borbama i
da su imali isti status kao ~asnici. Va‘an je dio knjige predgovor o povijesti
medicine od Homera do Asklepijada.14 Ostale knjige odnose se na prehranu i
higijenu, simptome bolesti, groznice, patologiju, lijekove i njihovu pripremu
te bolesti ko‘e.
U vrijeme ranog carstva u Rimu djeluje Pedanio Dioskurid, porijeklom iz
Cilicije (Pedanius Dioskurides Anazarbius), koji je u djelu De materia medica
zapisao farmakolo{ka znanja tog vremena; u cijelosti je sa~uvano pet knjiga
njegova djela, dok su dvije sa~uvane samo djelomi~no.15 U prijepisu iz 15. ili
16. stolje}a poznatom pod nazivom Hilandarski medicinski kodeks nalaze se
podaci o ljekovitom bilju, ulju, smolama, mineralima zajedno s receptima o
na~inima pripreme lijekova. Tako se primjerice sok bobica imele rabio kao
regenerativno sredstvo, od vrbine kore izra|ivao se gorak lijek za lije~enje reume,
a od gran~ica jedne vrste bora izra|ivao se prah za plodnost, koji bi se posipao
11
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 35.
12 P. CARACCI, Medici e medicine in Aquileia Romana, Aquileia Nostra, XXXV, 1964.,
89, bilj, 2
13 G. VIOLA - N. PENDE, Medicina, Enciclopedia Italiana XXII, Milano-Rim, 1934.1942., 708.
14 M. DONATI, Chirurgia, Enciclopedia Italiana X, Milano-Rim, 1931.-1939., 144.
15 M. DONATI, Chirurgia, Enciclopedia Italiana X, Milano-Rim, 1931.-1939, 144.
106
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
po krevetu na kojem je ‘ena spavala. Dr‘alo se da smirna lije~i ludilo, a ‘draljika
se koristila protiv nesanice i emotivnih poreme}aja.16 Navedeni su lijekovi za
sve poznate vrste bolesti pripremani usitnjavanjem, mije{anjem, kuhanjem,
destilacijom i sli~nim postupcima, u raznim omjerima.17 U prvoj knjizi govori
se o aromati~nim sastojcima, biljnom ulju i sokovima, smolama i balzamima;
druga se bavi lijekovima ‘ivotinjskog porijekla (med, mlijeko i mast), zelenjem
i proizvodima povrtlarstva; tre}a i ~etvrta bave se ljekovitim travama, korijenjem
i sjemenjem, a peta vinima i drugim pi}ima. Njegov suvremenik Skribonije
Largo objavio je knjigu recepata (Compositiones) koji su uglavnom preuzeti iz
gr~kih izvora.18
U 2. stolje}u dominantna je figura Galen iz Pergama, koji je neko vrijeme
‘ivio u Rimu, a ina~e je djelovao u Aleksandriji. On obja{njava anatomiju,
fiziologiju, patologiju i kirurgiju. Iz 3. st. sa~uvano je djelo Kvinta Serena Liber
medicinalis, a u 4. st. je nastala kompilacija nazvana Medicina Plinii, u kojoj su
skupljeni svi podaci {to ih je Plinije iznio o medicini i farmaciji, zatim sa‘etak
Galenovih djela koje je sastavio Oribazije, njegov obo‘avatelj i lije~nik cara Julijana.
Istaknuti lije~nici u Rimu bave se anatomijom, prou~avanjem uzroka bolesti
i njihovim uklanjanjem, kirurgijom, koja je zbog ~estih ratnih ozljeda bila najbolje
razvijena grana medicine; lije~ila su se uganu}a i slomljene kosti, obavljala se i
amputacija, kao i podvezivanje krvnih ‘ila; odstranjivale su se kile i tumori i
uklanjao kamenac iz ‘u~i. Kod zahvata na lubanji koristili su se instrumenti za
za{titu mozga, kako ne bi bio ozlije|en tijekom operacije. Posebna pozornost
posve}uje se lije~enju ‘ena; osim porodiljstvu, pristupa se i lije~enju dojki i sl.
Terapija se temeljila ponajprije na lije~enju ljekovitim travama, odnosno
mastima i pra{cima pripremljenima od bilja, minerala i aromati~nih smola.
Nabavom trava bavili su se travari (rhizotoma), dok su pharmacopoli trave
prera|ivali u ljekovite sastojke, koji su se ~uvali u balzamarijima (bo~ice)
izra|enima od razli~itih materijala - stakla, keramika, drva, metala i alabastra, u
kojem se najbolje sprje~avalo kvarenje. Ljekarne (taberne unguentariae) slu‘ile
su za pripremu, ~uvanje i prodaju lijekova, ali su ujedno bile i ambulante, jer je
lije~nik ~esto sam pripremao lijekove i lije~io bolesnike. Razvojem medicinske
znanosti po~eli su se posebno obrazovati ljudi koji su prema receptima, odnosno
uputama lije~nika izra|ivali lijekove (pigmentarii).19
16
17
18
19
PLUTARH, O Izidi i Ozirisu, Zagreb, 1997., 96.
Historija ~ovje~anstva: kulturni i nau~ni razvoj, Luigi Pareti, Stari svijet, sv. III,
Znanost-Rim-medicina, Zagreb, 1967, 128-133.
Historija ~ovje~anstva: kulturni i nau~ni razvoj, Luigi Pareti, Stari svijet, sv. III,
Znanost-Rim-medicina, Zagreb, 1967., 128-133.
H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj, Zbornik II kongresa
farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 114.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
107
Celzo ka‘e da se medicina ve} u Aleksandriji dijelila na kirurgiju
(cheirourgiké), op}u praksu (diaitetiké) te izradu lijekova (farmakeutiké).20
Naravno da se ~esto jedna te ista osoba bavila i lije~enjem i dijagnosticiranjem
kao i izradom lijekova. Ne mo‘emo tvrditi da se netko bavio isklju~ivo jednom
granom medicine, niti da se ljekarni{tvo uvijek odvajalo od lije~ni~kog poziva.
Takva je podjela vjerojatno mogla postojati u ve}im sredi{tima Carstva, dok je u
udaljenijim krajevima, gdje su djelovali putuju}i lije~nici, sve obavljala ista osoba.
Razvoj medicine se osim prema pisanim izvorima mo‘e pratiti i po
zastupljenosti medicinsko-ljekarni~kih instrumenata, po kvaliteti njihove izrade
i materijalu. Po~etkom 4. st. pr. Kr. u gr~kom svijetu postoje ve} specijalizirani
i usavr{eni kirur{ki instrumenti, kako ih je opisao Hipokrat. Arheolo{ki ostaci
na podru~ju Italije svjedo~e da su se sli~nim instrumentima slu‘ili i etru{~anski
lije~nici. U rimsko vrijeme bilo je poznato pedesetak razli~itih instrumenata,
kako proizlazi iz Celzovih djela; me|u ostalim, sonde, no‘evi, pile, instrumenti
za va|enje korijena zubi, za trepanaciju, klije{ta, igle, kateteri. Navode iz anti~kih
izvora potvr|uju nalazi s arheolo{kih lokaliteta, prona|eni predmeti i natpisi na
spomenicima.
Specifi~nost proizvodnje instrumenata je suradnja s lije~nikom, koji je svojim
savjetima, odnosno iskustvom pobolj{avao oblike instrumenata. Lije~ni~ki
simpozij redovito odr‘avan u Efezu u Maloj Aziji bio je mjesto za prikazivanje
novih dostignu}a u izradi i primjeni instrumenata (organa).21 Datacija je ote‘ana
zbog zadr‘avanja oblika tijekom cijeloga razdoblja antike, a kako su instrumenti
rijetko ukra{avani zbog lak{eg ~i{}enja i odr‘avanja, nemogu}e ih je datirati po
stilu ukra{avanja ili ustanoviti pripadnost nekoj radionici.
Instrumenti kojima se mo‘e ustanoviti specijalisti~ka namjena prema obliku,
kakvi su oni okulista ili ginekologa, nisu na|eni u Saloni.
Okolnosti nalaza katkad nas upu}uju u pravom smjeru prilikom
odre|ivanja namjene instrumenata, kao {to su grobovi koji su sadr‘avali materijal
karakteristi~an za samo jednu granu medicine. Najjasnije su izdvojeni grobovi
lije~nika, koji osim instrumenata redovito imaju i kameni pe~at s metalnim
plo~icama za ovjeravanje recepata sa sadr‘ajem lijekova i na~inom pripreme.22
Godine 1908. don Frane Buli} otkupio je materijal iz grobova (sl. 52),
koji su ve} bili otvoreni i razoreni. Kako su na tom mjestu (lokalitet Golobrig,
20
B. GABRI^EVI], Prilog poznavanju anti~ke farmacije, Farmaceutski glasnik 11,
Zagreb 1955, 361.
21 E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher, 182/1982., 31,32.
22 Slu~aj je to s grobom okulista iz doba Flavijevaca (koji je datiran prema
Vespazijanovu novcu) iz Este u Italiji. Osim medicinskih instrumenata u grobu je
prona|en i kameni pe~at, kakav je kori{ten za ovjeravanje recepata, i natpis na
108
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
selo Oklaj, Promona) bila otvorena tri groba, nestru~no i bez dokumentacije,
nije rije~ o zatvorenoj grobnoj cjelini i ne mo‘emo ustvrditi potje~u li nalazi
samo iz jednog groba.23
Osim neukra{enoga staklenog balzamarija (G 1461) prona|en je jedan (H
1460) s natpisom VICTOR AVGVSTOR FEL/Victor(iae) Augustor(um)
fel(iciter); kraticom V P; te s prikazom krilate Viktorije s palminom granom i
vijencem u ruci.
Stakleni balzamariji tog tipa nalaze se u isto~nim i zapadnim dijelovima
Carstva, datirani u kraj 2. i po~etak 3. st. Gotovo identi~an balzamarij ~uva se u
Zadru. Tri medicinsko-farmaceutske ‘li~ice (kat. br. 30-32) obra|ene su u tekstu.
Zanimljiv je bron~ani balzamarij (H 4427) u obliku boga Besa, a slu‘io je
vjerojatno za ~uvanje ljekovitih tvari ili lijekova. Bes je prikazan kako sjedi na
kru‘nu postolju, u zgr~enu polo‘aju, s istaknutim trbuhom, debela lica s
nagla{enim nosom i usnama, te ‘ivotinjskim, za{iljenim u{ima. Gornji dio glave
slu‘io je kao poklopac balzamarija. Ru~ka je imala zavr{etke u obliku pti~jih
glava. Posude u obliku boga Besa ili njegove glave ~esto su slu‘ile za ~uvanje
kozmeti~kih preparata; samo bo‘anstvo je afri~kog porijekla, a smatra se me|u
ostalim i bogom kozmetike. U ovom su se balzamariju mogle ~uvati i ljekovite
tvari ili pripravljeni lijekovi s obzirom na preostali inventar grobova. Nadalje,
namjena balzamarija je ~uvanje balzama koji su slu‘ili u kozmeti~ke, ali i
medicinske svrhe i bez ostataka tvari u recipijentu i njezine analize ne mo‘emo
razlu~iti namjenu. Mo‘da bi prikaz Besa govorio u prilog kozmeti~koj namjeni,
no nisu li se mirisi, kreme i pra{ci za ljepotu pripremali od istih prirodnih
23
njemu koji osim imena sadr‘i i nazive lijekova koje je upotrebljavao za lije~enje
pacijenata, a oni pokazuju da se radilo o lijekovima, potvr|enim u izvorima, koji su
se koristili za lije~enje o~iju, i to raznih smetnji vida uzrokovanih bole{}u, staro{}u
ili iscrpljeno{}u organizma, za lije~enje infekcija, upala, trahoma ili psorijaze o~nih
kapaka. Prona|ena je i kutijica za ljekovite sastojke (poznato je da su se za lije~enje
vida i o~iju puno koristili preparati od {afrana, a za lije~enje trahoma preparati od
luka).
Radi se dakle o usko specijaliziranom lije~niku okulistu, a instrumenti u grobu
namijenjeni su operacijama na o~ima. Tako se skalpel koristio za zarezivanje gnojnih
rana, kako bi se ocijedio gnoj, i uklanjanje stvrdnutih izraslina, igla i niti svile
rabljeni su za {ivanje rana ili za uklanjanje mrene, kirur{ki no‘i} za struganje unutar
o~nog kapka za slu~aj upale kao posljedica trahoma, od kojeg kapak oti~e i
pove}ava se (takav se u dana{njoj medicini upotrebljava za uklanjanje je~menaca,
cista i sl.). Sonde i spatule slu‘ile su za nano{enje i razmazivanje lijekova na te‘e
pristupa~na mjesta, primjerice, unutar o~nih kapaka, ili za pridr‘avanje kapka
razmaknutog tijekom operacije.
S. BONOMI, Medici in Este Romana, La tomba del medico, Aquileia Nostra LV,
1984., 83-89.
F. BULI], Ritrovamenti antichi a Oklaj di Promina (Promona), Bull. Dalm., 32/1909,
46, 47, T. III, 2.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
109
sastojaka kao i lijekovi, a Bes dolazi iz Egipta zajedno s mirisima, mirodijama i
balzamima. Petar Selem ovaj predmet datira u 1. st. poslije Krista.24 To {to se
razlikuju u dataciji od staklenih balzamarija s kojima je zajedno na|en, mo‘e
zna~iti da je balzamarij u obliku Besa kori{ten odre|eno vrijeme prije nego se
na{ao u grobu. Poznato je da se posebno dragocjeni i rijetki predmeti ~uvaju
du‘e vrijeme, odnosno uvijek se za takve predmete dopu{ta uporaba u nekoliko
generacija. Predmet iz Egipta sigurno je imao posebnu vrijednost za vlasnika.
Inventaru groba pripadaju dvije kirur{ke kvake (H 4429, H 4430), koje su
se koristile za zadr‘avanje razmaknutog tkiva tijekom operacije, i jo{ jedna
fragmentirana bron~ana vaza (H 4428).
Materijal se na osnovi tipologije smje{ta u 3. st. poslije Krista, a sadr‘aj ukazuje
na mogu}nost pokapanja lije~nika na tom mjestu.
U na{im krajevima se {irenjem rimske vlasti {ire i njihova civilizacijska
postignu}a, pa tako i medicinska. Sa~uvani spomenici s imenima lije~nika
svjedo~e o njihovu djelovanju, kao {to su natpis na steli Flavija Ursilijana,
natpis na ulomku sarkofaga Lucija He...; stela primalje Elije Sotere ili ulomak
na kojem nije sa~uvano ime, nego samo prikazi instrumenata koji su se koristili
u medicini.25 O razvoju medicine svjedo~e sa~uvani instrumenti koji su se
koristili u lije~enju, a njihova brojnost govori o odre|enom stupnju razvoja
medicine na podru~ju Dalmacije. Nabrojeni spomenici ~uvaju se u
Arheolo{kome muzeju u Splitu, gdje postoje i tri spomenika s prikazom
Asklepija, boga lije~ni{tva.26
U bolesti su se, kao u svim te{kim ‘ivotnim trenucima zazivala bo‘anstva.
Tako se iz Tesalije u Rim prenosi kult Apolona, za~etnika lije~ni{tva, i njegova
sina Asklepija, spasitelja i lije~nika. Ve} ga se od 7. i 6. st. pr. Kr. {tuje kao
bo‘anstvo, a u Atenu je uveden tek godine 429., za vrijeme epidemije kuge.
Kako je kao u~enik Apolona i kentaura Hirona, mitskog u~itelja medicine,
lije~io sve bolesti i podizao iz mrtvih, Zeus ga je, nakon pritu‘be boga smrti
Tanatosa, ubio gromom zbog naru{avanja svjetskog poretka.
Iz Atene se, kako ka‘e legenda, kult ovog boga pro{irio do Rima. Onamo
je, naime, za vrijeme velike kuge u Rimu godine 292. pr. Kr., upu}eno
poslanstvo kako bi zatra‘ilo savjet o zaustavljanju po{asti. Nakon postavljena
pitanja, iz sveti{ta je iza{la zmija i ukrcala se na brod; kad su stigli u Rim, zmija
je otpuzala na otok u Tiberu, gdje su potom Rimljani Asklepiju podigli sveti{te.
24
25
26
Za atribuciju boga Besa i bibliografiju ovog predmeta: P: SELEM, Izidin trag, Split,
1997., 2, kat. br. 2.56, T. XXXII.
N. CAMBI, Prilozi poznavanju anti~ke medicine u Dalmaciji, Acta hist. med. stom.
pharm. med. vet., Trogir, 1987., sl. 1, 2, 5, 7.
N. CAMBI, Prilozi poznavanju anti~ke medicine u Dalmaciji, Acta hist. med. stom.
pharm. med. vet., Trogir, 1987., 13-15, sl. 9, 10, 11.
110
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
Dakle ve} u 3. st. pr. Kr. pro{irio se njegov kult iz Gr~ke u Rim, te je, dolaskom
Rimljana, vjerojatno prenesen i u na{e krajeve.
U Asklepijevoj pratnji ~esto je mladi Telesfor, njegov najmla|i sin, kojem
su se pripisivale razne medicinske vje{tine. Uz njih se {tovala i Higieja, k}i
Eskulapova, kao ~uvarica higijenskih i zdravstvenih navika. Asklepije je imao
jo{ dva sina, Mahaona i Podalerija, oba lije~nika, koji su kao takvi sudjelovali
u Trojanskom ratu, te k}er Panakeju, koja ljude osloba|a bolesti. U Asklepijevim
hramovima ~esto su se doga|ala ~udesna izlje~enja,27 a uz njih su organizirane
bolnice i medicinske {kole.28
Za za{titu su se zazivali i Dioskuri, koji su se me|u ostalim {tovali kao za{titnici
pomorskih zanimanja i trgovine, pa i za{titnici zdravlja i plodnosti. Tako su u
oltaru sveti{ta Dioskura u Esteu29 prona|eni medicinski instrumenti (sonde,
‘li~ice, pinceta, kutijica za ljekovite i mirisne tvari), koji jasno potvr|uju njihovo
zna~enje kao za{titnika zdravlja.
Za zdravlje su se zazivale i Nimfe Salutares, a kao bo‘anstvo koje udjeljuje
zdravlje {tovao se i Serapis, koji se javlja uz Asklepija i koji se vjerojatno kao
takav {tovao, pogotovo u vrijeme prihva}anja isto~nja~kih kultova na podru~ju
Carstva. Upravo je taj bog prenio Vespazijanu iscjeliteljske mo}i kako bi ga na
taj na~in ozna~io kao svojega izabranika za prijestolje, daju}i time podr{ku
nesigurnom caru koji u njegovu hramu tra‘i savjet o preuzimanju Carstva.30
Neki instrumenti upotrebljavani u antici zadr‘ali su osnovni oblik do
dana{njih dana, a mijenjali su se samo materijali i na~in izvedbe. U ovoj radnji
obra|eno ih je 229, svi su iz Arheolo{koga muzeja u Splitu, iz vremena Carstva,
a podijeljeni su po namjeni u 12 skupina. Va‘no je napomenuti da su predmeti
uglavnom bili neobjavljeni, te da pripadaju staroj zbirci Arheolo{kog muzeja,
{to zna~i da nije obra|en materijal s novijih istra‘ivanja. Stoga ovdje nije
kona~no obra|en medicinski materijal iz AMS-a, te se broj~ani podaci ne mogu
uzeti kao kona~ni. Vidljivo je ipak da je materijal ove vrste brojno zastupljen i
raznovrstan, {to omogu}uje uvid u jedan aspekt svakida{njeg ‘ivljenja u antici
na ovim prostorima.
27
28
29
30
Inkubacija, spavanje u hramovima posve}enima bogovima lije~nicima u svrhu
lije~enja. Asklepije bi spava~a lije~io, a Serapis bi mu obi~no davao savjete u snu,
koji su znali biti vrlo komplicirani, pa su postojali posebni stru~njaci za njihovo
obja{njavanje. O tome pi{e Artemidor iz Daldisa, Sanjarica, Zagreb, 1993., knj. II,
pogl. 44; knj. IV, pogl. 22.; izvornik: Artemidori Daldiani, Onirocriticon libri V,
prijevod i obrada D. Ne~as-Hraste.
U Epidauru je uz hram i bolnicu izgra|en i teatar u kojem su se odr‘avale dramske
igre, veoma popularne u antici, kao i atletska natjecanja. To je jedan od najbolje
sa~uvanih anti~kih teatara u Gr~koj.
ESTE ANTICA, Dalle preistoria all’eta romana, urednik: G. TOSSI, Padova, 1992.,
331, sl. 246.
P. SELEM, Izidin trag, Split, 1997., 39, bilje{ka 103.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
111
MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
medicinsko-farmaceutske ‘lice
(kat. br. 1-32, sl. 1-11)
@lice su se koristile u medicini, odnosno u farmaciji za pripremu lijekova,
a izra|ivane su od kosti, srebra ili bronce. Nije sa~uvan ni jedan primjerak od
‘eljeza niti od bijelog metala. Ponekad je recipijent prevu~en za{titnim slojem
kositra, ali potrebno je izvr{iti kemijsku analizu kako bi se ustanovio to~an broj
ovako obra|enih predmeta.
Ukupno su sa~uvane 33 ‘li~ice, od ~ega 5 ko{tanih, 9 srebrenih i 19 bron~anih.
Konkavni recipijent bio je uglavnom okruglog ili ovalnog oblika, s dugom i
neukra{enom dr{kom, okrugla presjeka.
Ovakvi predmeti nisu slu‘ili kao dio stolnog pribora, nego su se upotrebljavali
u kozmetici za va|enje masti i pra{aka iz kutijica i tarionika, odnosno za
prikupljanje pripremljenog lijeka s plo~ice.
Pronalazilo ih se podjednako na podru~ju cijelog Carstva. U Hrvatskoj su na|ene
u Sisku31 i Zadru,32 a ovdje se objavljuju one iz Salone, Narone, Garduna,
Majdana i Oklaja. One prona|ene u Trieru odgovaraju ovima s na{eg podru~ja.33
Vjerojatno je da ‘li~ice kao i ostali instrumenti postoje u svakom anti~kom
naseljenom mjestu, kako u civilnim naseljima, tako i u vojnim logorima.
Oblik im se, kao i ostalim instrumentima, nije mijenjao stolje}ima.
medicinske sonde
(lat. specillum)
(kat. br. 33-147, sl. 12-22)
Sonde su najbrojnije sa~uvani medicinski instrumenti. Slu‘ile su i u
kozmetici, te za odr‘avanje higijene, to~nije za ~i{}enje u{iju; njima su se slu‘ili
i slikari za mije{anje i pripremu boja ili pisari, za tintu.
Dijele se na dvije skupine:
- ‘li~aste sonde (lat. specillum oricularium, auriscalpium) s jedne su strane
pro{irene u obliku okrugle plo~ice koja je katkad ‘li~asto udubljena, naj~e{}e
je zakrivljena prema dr{ci, a tek rijetko postavljena ravno. Vrh je zao{tren.
31
32
33
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982, 178, T. 6.
Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954., 64, sl. 42
Die Römer an Mosel und Saar, katalog, Verlag Philipp von Zabern, Mainz, 1983.,
kat. br. 273, kat. br. 236.
112
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
Slu‘ila je kao skarifikator (o{trim krajem se zarezivala ko‘a, a pro{irenim su se
dijelom ljekoviti sastojci unosili u ranu). Plo~asto pro{irenje s dva udubljenja
na vrhu dr{ke odmah kod recipijenta (kat. br. 63, 114, sl. 16), slu‘ilo je za
prihva}anje instrumenta pincetom. ^esto su dr{ke tordirane ili narebrene, da
instrument ne bi klizio iz ruke u slu~ajevima kada krv ili gnoj teku iz rane.
U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uva se 87 ‘li~astih sondi, od kojih je 1
staklena, 11 ih je od kosti, 7 srebrenih, te 68 bron~anih.
Analogne primjerke nalazimo na podru~ju cijeloga Rimskog Carstva kao, {to
je slu~aj i s ostalim instrumentima koji su se rabili u medicini. Ima ih u Sisku,34
Zadru,35 Srijemu,36 a na|eni su i u Pompejima,37 gdje je otkriven ~itav laboratorij
za pripremu lijekova. Nadalje, analogije nalazimo u Maloj Aziji (u Efezu),
Germaniji inferior (Köln),38 te u Galiji (Gallia Belgica) u Trieru.39
- listolike sonde (lat. specillum cyathiscomela) nazivaju se tako zbog listolika
oblika recipijenta, koji je slu‘io za podmetanje pod skalpel prilikom zarezivanja
ko‘e, kako bi se sprije~ilo ozlje|ivanje unutarnjih organa; listolika sonda
podmetala se kod zarezivanja rana kako bi u nju otjecali krv i gnoj. Zavr{etak
dr{ke je zadebljan u obliku masline, a slu‘io je za kauterizaciju, odnosno
spaljivanje rana. Dr{ka je ~esto imala na gornjem dijelu ukras s urezima ili
zadebljanjima, koji su slu‘ili za ~vr{}e dr‘anje instrumenta, odnosno da instrument ne bi iskliznuo iz ruke prilikom rada.
Sve sonde ovog oblika iz Arheolo{koga muzeja u Splitu izra|ene su od bronce,
a ima ih ukupno 27.
Analogni primjerci prona|eni su, kao i za prethodni oblik, na cijelome podru~ju
Carstva.40
medicinsko - farmaceutske spatule
(lat. spathomela)
(kat. br. 148-188, sl. 23-33)
34
35
36
37
38
39
40
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982., 179, T. 1,
2 , 3.
Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954., 65, 43.
Anti~ka bronca u Jugoslaviji, katalog, Beograd, 1969., 138, sl. 275.
Pompeji wiederentdeckt, katalog izlo‘be, Rim, 1994., 184, kat. br. 34.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, T. 16, 30-35, T. 18, 9, 11, 12; T. 79.
Die Römer an Mosel und Saar, katalog, Verlag Philipp von Zabern, Mainz, 1983,
271, kat. br. 232 a-e.
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982, 175-210,
T. 4, 5; Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954., 65, 43; Pompeji wiederentdeckt, katalog
izlo‘be, Rim, 1994., 184, kat. br. 35-37.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
113
Ovaj instrument slu‘io je za pripremu lijekova, odnosno za mije{anje raznih
ljekovitih sastojaka u farmaciji, a moga se koristiti i za nano{enje boje na platno
u slikarstvu, ili kao taoletni pribor.
Od ukupno sa~uvanih 40 primjeraka 23 su izra|ene od kosti, a 17 je
bron~anih. Ko{tani primjerci uglavnom su bez pro{irenja na gornjem dijelu, a
dr{ka je stanjena i udubljena, s nagla{enim sredi{njim rebrom. Bron~ane su
lopatice imale razli~ite oblike; mogle su biti izrazito izdu‘ene i razli~itih oblika:
listolike, pravokutne, zaobljene ili trokutaste.
Sli~ni primjerci na|eni su u Sisku, Zadru,41 te na podru~ju cijele Europe i
Male Azije.42 Oblikom se nisu bitno razlikovali s obzirom na geografsku
pripadnost.
pincete
(lat. vulsela, volsella)
(kat. br. 189-199, sl. 34-38)
Raznolikost oblika ovog instrumenta uvjetovana je mnogostrukom
namjenom. Tako postoje jednostavne pincete malih dimenzija i bez ukrasa,
koje su osim medicinske imale kozmeti~ku namjenu, za razliku od onih ve}ih
dimenzija, koje su slu‘ile za prihva}anje tkiva ili instrumenata, a mogle su imati
ukra{enu dr{ku na vrhu. Dok su se male pincete koristile u kozmetici (npr. za
depilaciju), velike su bile neprakti~ne za takvu upotrebu.
Malih su dimenzija primjerci kat. br. 189, 190, (sl. 34, 35) i sasvim su
jednostavne, ravnih krakova, koji su kod prvog primjerka savijeni na krajevima
prema unutra, a kod drugog se {ire prema dnu. Iste su na|ene u Sisku.43
Tako|er malih dimenzija, ali s polukru‘no savijenim krakovima na donjem
dijelu je pinceta pod kat. br. 191, kojoj analogiju nalazimo u Ma|arskoj,
Sombatelyu (anti~ka Savaria).44
Jednostavna oblika i ravnih krakova koji su pri kraju svijeni prema unutra,
ali ve}ih dimenzija su primjerci kat. br. 192, 193, 194, sl. 36. Svi imaju istaknuto
zadebljanje na oba kraka pri vrhu. Takav je jedan primjerak iz Siska.45 Istih
dimenzija kao prethodno opisani primjerci je primjerak pod kat. br. 195, ali on
41
42
43
44
45
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982, 1-131, T.
8, 9, 10; Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954., 64, sl. 42.
Pompeji wiederentdeckt, katalog izlo‘be, Rim, 1994., 184, kat. br. 38.
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982., T. 7, 2,3.
M. FEUGÉRE, E. KÜNZL, U. WEISSER, Die starnadeln von Montbellet (Saone-etLoire), JRZM 32/1985, T. 7,7.
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XV/1982, T. 7, 7.
114
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
na vrhu gdje se krakovi spajaju ima ukra{eni dio. Sli~ne primjerke nalazimo u
Pompejima, Reimsu (Gallia Belgica), Parizu (Gallia Lugdunensis)46 i Esteu
(Italia).47 Bogato ukra{ene pincete ovakva oblika nalazimo u Kölnu (Germania
inferior).48
Primjerak kat. br. 197 na vrhu je ukra{en volutama iznad kojih je kru‘na
aplikacija kojoj je s jedne strane prikazan zec, a s druge pas u trku. Pinceta je
bron~ana, a ukras srebren. Ovakav primjerak iz Reimsa ~ini se da nije bio
ukra{en, kao ni onaj iz Bingena. 49
Posebnost predstavlja pinceta (kat. br. 196) kojoj krakovi zavr{avaju ‘li~asto i
nazubljeno, a koristila se vjerojatno za va|enje mekih tkiva iz tijela, pa se tako
koristio i primjerak iz Arheolo{koga muzeja u Splitu. Ovakvi su instrumenti
uobi~ajeno bili u obliku klije{ta kakva su na|ena u Parizu (Gallia Lugdunensis)50
i u Pompejima.51
U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uva se jo{ najmanje 30 pinceta raznih
veli~ina i oblika, koje naravno nisu sve slu‘ile u medicinske svrhe, pa stoga
nisu sve ni obra|ene u ovom tekstu.
klije{ta
(lat. forceps)
(kat. br. 200, sl. 39)
Klije{ta izra|ena od dva istovjetna dijela spojena zakovicom, sa zaobljenim
dijelom za rezanje, najbrojnije su zastupljena klije{ta u inventaru anti~kih
lije~ni~kih grobova. Nalazimo ih u Kallionu (Ahaja), Balginum-Wederathu
(Gallia Belgica), Luzziju (Italia).52 Za razliku od ravnih klije{ta sa ‘li~astim
46
47
48
49
50
51
52
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, T. 4, Pompeji; T. 34, 11, Reims; T. 50, 8-11,
Pariz.
S. BONOMI, Medici in Este Romana, La tomba del medico, Aquileia Nostra LV,
1984., T. 3, 17
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, T. 68, 3,4.4
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982, 1-131, T. 34, 14, Reims; T. 57, 12, Bingen.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982, 1-131, T. 51, 15,16..
A. CASCINO i dr., Medicina i kirurgija, Homo faber, Natura, sciencia e tecnica nell’
antica Pompeji, Milano, 1999., 253, kat. br. 319.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982, 1-131; Kallion, sl. 11,1; Belginum-Wederath, sl 45; sl.
46, 1; Luzzi, sl. 85, 10.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
115
dijelom koji je bio nazubljen (uvula forceps), koja su slu‘ila za obradu mekih
tkiva (npr. krajnika), ovakva (kat. br. 200, sl. 39) su se koristila za va|enje
strijela ili ostataka smrvljenih kostiju iz tijela, ili pak za va|enje zuba.
U zbirci Arheolo{koga muzeja u Splitu ~uva se pinceta kojoj krakovi
zavr{avaju poput klije{ta koja su se koristila za va|enje mekih tkiva (kat. br.
196). Obra|ena je u poglavlju o medicinskim pincetama.
kutijica za ~uvanje lijekova i plo~ice za mije{anje lijekova
(kat. br. 201-210, sl. 40-43)
Za mije{anje lijekova koristile su se kamene plo~ice pravokutna oblika i
kosih rubova. Na njima su se mije{ali ljekoviti sastojci, a ujedno su slu‘ile kao
poklopac metalnih kutijica u kojima su se ~uvali pripremljeni lijekovi, tako da se
plo~ica uvla~ila u za to predvi|ene utore na bron~anoj kutijici koja je imala
polukru‘an recipijent, u koji su se pohranjivali lijekovi. Jedna takva kutijica (kat.
br. 201, sl. 40) na|ena u Saloni ~uva se u Arheolo{kome muzeju u Splitu.53 Ista
je prona|ena u grobnici lije~nika iz Estea u Italiji datiranoj u flavijevsko vrijeme,54
kao i primjerak iz Triera datiran izme|u 50. i 70. godine poslije Krista.55
Plo~ice su udubljene i izlizane samo na donjoj strani (onoj koja je bila
okrenuta unutra, prema kutijici), koja je kori{tena za mije{anje, dok je gornja
ostajala ~ista, tako da plo~icu nije trebalo ispirati nakon upotrebe, nego je ~ista
strana, nakon zatvaranja, ostajala vani. Izra|ivane su od kamena, vjerojatno da
ih sastojci koji su se na njima mije{ali ne bi nagrizali, a s druge su strane kao
poklopci sprje~avali savijanje kutijice ili njezino o{te}ivanje. Posudica je morala
imati stalak u kojemu se dr‘ala ili je postojao posebno izra|eni stol u koji se
mogla umetati. O tome svjedo~i i plitko urezana linija s vanjske strane, oko
kru‘nog dijela kutijice, koja je vjerojatno nastala oslanjanjem na neki stalak.
Kutije za lijekove izra|ivane su od bronce ili kosti, ali su slu‘ile isklju~ivo
za ~uvanje, a ne i za pripremanje lijekova. Obi~ne ~etvrtaste kutije naj~e{}e su
imale pregrade kako bi se odvojile razli~ite vrste lijekova, odnosno pra{ak od
tableta, a vjerojatno su ih najvi{e koristili putuju}i lije~nici (circulatores).56
53
54
55
56
B. GABRI^EVI], Prilog poznavanju anti~ke farmacije, Farmaceutski glasnik 11/
1955., sl. 4.
S. BONOMI, Medici in Este Romana, La tomba del medico, Aquileia Nostra LV,
1984., T. 5, 36.
DIE RÖMER AN MOSEL UND SAAR, katalog, Verlag Philipp von Zabern, Mainz,
1983., 273, 274, kat. br. 237a.
B. GABRI^EVI], Prilog poznavanju anti~ke farmacije, Farmaceutski glasnik 11/
1955., 359-362, 360, 361.
116
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
Te{ko je to~no odrediti namjenu kutijicama, osobito onih bez sa~uvanih pregrada,
jer su osim u medicini, mogle slu‘iti i kao kozmeti~ke kutije i kutije za nakit.
Cilindri~ne bron~ane kutijice za ~uvanje lijekova sastojale su se od dva
dijela, od kojih se jedan uvla~io u drugi, tako da kutijica bude ~vrsto zatvorena,
kako se lijekovi ne bi prosipali. Pri vrhu su ovakve kutijice imale otvor kroz
koji se sipao pra{ak, dakle vjerojatno su slu‘ile za posipanje rana ljekovitim
pra{kom. U dvjema kutijicama iz Arheolo{koga muzeja u Splitu (kat. br. 202,
203) sa~uvani su ostaci crnog praha koji nije kemijski analiziran, ali mo‘emo
pretpostaviti da je rije~ o olovnom prahu, koji je najvi{e upotrebljavan kod
lije~enja rana, ali i za druge bolesti. Olovni karbonat jedan je od va‘nih sastojaka
anti~kih tableta, {to pokazuju analize onih prona|enih u Ninu, gdje se 52,8
posto tablete sastoji od olova u obliku bazi~nog karbonata, koji se upotrebljavao
za vanjsku i unutarnju primjenu. Redovito su se dodavale i aromati~ne smole
kojima su se premazivali prsti prije oblikovanja tableta i tako su slu‘ile kao
vezivno sredstvo.57
O upotrebi olova u medicinske i kozmeti~ke svrhe govori Plinije (Nat.
hist. ICL, XIII, 19; XXXII, 68; XXXIII 60),58 a o preradi olova na|enog u
prirodi u olovni karbonat, koji se onda upotrebljavao kao lijek, podatke nalazimo
u knjizi Pedaniusa Dioskurida.59
Jedna je kutijica sa~uvana u cijelosti, druga djelomi~no. Ukra{ene su
urezanim linijama na isti na~in, a kako su gotovo istih dimenzija, ~ini se da su
bile identi~ne. Takve kutije nalazimo u grobovima lije~nika {irom Carstva, i to
uglavnom s ostacima crnog praha poput onog u na{im kutijicama. Osim u
grobu lije~nika iz Skupa koji je datiran od 2. ~etvrtine 2. st. do sredine 2. st.,60
na|ene su u grobovima lije~nika iz Kalliona u Ahaji, te Maloj Aziji61 (autor ih
definira kao kutijice za dr‘anje instrumenata ili ~uvanje lijekova). Vjerojatno
nije postojala bitna razlika izme|u onih za dr‘anje instrumenata i onih za lijekove
osim {to su kutijice u kojima se dr‘ao pra{ak imale otvor pri vrhu, dok su one
za instrumente bile ne{to izdu‘enije. Obje na{e kutijice imaju ostatke crnog
praha, a i du‘ina one sa~uvane u cijelosti govori vi{e u prilog pretpostavci da
su slu‘ile za lijekove.
57
58
59
60
61
M. D. GRMEK-S. ^MELIK, Kemijski sastav antikne pilule iz Nina, VAHD LIV/
1952., 129.
C. PLINI SECUNDI, Naturalis historia, urednik: C. Mayhoff, Lipsiae, 1906. vol. 14.
M. KORA^, Medicus et chirurgus ocularis iz Viminacijuma, Starinar XXXVII/1986.,
53-71, 61, bilj 51.
MIKULI], Ranorimski skeletni grobovi iz Skupa, Starinar XXIV-XXV/1973.-1974.,
92, T. IX, 40.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, Ahaja-sl.11, 8; Mala Azija-sl. 16, 28,29.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
117
Lijekovi su se ~uvali i u staklenim balzamarijima, kojih u zbirci
Arheolo{kog muzeja u Splitu ima prili~an broj, ali kako nemaju podataka o
okolnostima nalaza, ne mo‘emo izdvojiti one koji su se koristili u medicini.
Ko{tane cilindri~ne ili blago koni~ne kutijice izra|ivane na tokarskom stroju, o
~emu svjedo~i utor na rubu tijela, a i sama izrada, koristile su se ne samo za
~uvanje raznih balzama, kozmeti~kih boja i pra{kova, nego su isto tako mogle
slu‘iti za ~uvanje lijekova. Kako se ponovno susre}emo s problemom nedostatnih
okolnosti nalaza i kemijskih analiza, nije mogu}e ni jednu kutijicu odrediti
isklju~ivo kao medicinsko-farmaceutski pribor, te stoga nije izdvojen posebno
ni jedan takav predmet; kutijice }e biti obra|ene u okviru obrade ko{tanog
materijala iz Arheolo{koga muzeja u Splitu.
Tarionici i tucala
(tarionici - lat. mortarium, tucalo - lat. pistillum)
(kat. br. 211-214, sl. 44-47)
Mortarium - tarionik, posuda za usitnjavanje ljekovitog bilja i mije{anje lijekova
Pistillum - tucalo, predmet kojim se tuklo ljekovito bilje da bi se usitnilo,
odnosno samljelo
U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uvaju se po dva tarionika i tucala.
Izra|eni su od mramora, a oblikom i na~inom upotrebe ne razlikuju se od
dana{njih. Jedan je kru‘nog oblika i neukra{en (kat. br. 211, sl. 44), a vjerojatno
je stajao na nozi, koja nije sa~uvana, nego su vidljivi tragovi spajanja s donje
strane posude. Drugi je tarionik (kat. br. 212, sl. 45) imao ~etiri klepsidraste
izbo~ine, od kojih je jedna imala udubljenje za lijevanje, dok su ostala tri slu‘ila
za pridr‘avanje posude tijekom izrade lijekova. Ovakav se primjerak ~uva u
Arheolo{kome muzeju u Zadru,62 a izra|en je od alabastra, za koji se dr‘alo da
je najbolji za ~uvanje lijekova kako se ne bi kvarili.
Tucalo je obi~no bio koljenasto lomljeno zbog lak{eg dr‘anja u ruci. Katkad
je bilo ukra{eno. Tako je na primjerku kat. br. 213 (sl. 46) urezima i
koncentri~nim kru‘nicama prikazana ‘ivotinjska glava, a na gornjoj mu je strani,
gdje se prihva}ao rukom, urezan kri‘. Manjih dimenzija i ne{to lak{i je drugi
primjerak (kat. br. 214, sl. 47), ima ne{to du‘i dio za dr‘anje i nema ukrasa.
Osim od mramora tarionici su se izra|ivali i od drva ili keramike s dodacima
sitnih kamenih ulomaka, kako bi se lak{e usitnilo materiju u avanu. Osim u
medicini i farmaciji rabili su se i kod pripreme jela, za usitnjavanje za~ina i
dodataka jelima.
62
Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954., 59, sl. 37.
118
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
vage
(lat. libra)
(kat. br. 215-222, sl. 48)
Fina vaga slu‘ila je za mjerenje odre|enih sastojaka za izradu lijekova.
Sastojala se od dva tanjura obje{ena o tanki nosa~, a vagalo se stavljanjem
utega na jedan, a materije koju treba izvagati na drugi. Obra|eni su nosa~ vage
(kat. br. 215, sl. 48), te tanjuri (kat. br. 216, 217, 218, sl. 48), za koje analogija
postoji u Reimsu (Gallia Belgica), na|ena s bron~anim novcem Antonina Pija i
Marka Aurelija.63
Za vaganje se mogao koristiti i kantar, koji se sastojao od poluge ~etvrtasta
presjeka s urezanim mjernim skalama, kojoj su na jednome kraju bila pri~vr{}ena
tri lanca s kukama. Lanci su bili razli~itih du‘ina, i to u pravilnom omjeru
1:2:4. Prilikom mjerenja koristio se jedan uteg koji su vje{ao na polugu, a
ispadanje utega sprje~avao je kuglasti zavr{etak poluge. Jedna je kuka slu‘ila za
vje{anje vage, dok se na preostale dvije vje{ao teret: unutra{nja je slu‘ila za
mjerenje lak{ih stvari i odgovara joj mjerna skala od I do VI, dok vanjskoj
odgovaraju oznake urezane na drugoj strani poluge. To su po redu: VI I I I
X V X. Obje mjerne skale imale su oznake za me|uvrijednosti izme|u brojeva.
Dakle, pomicanjem utega prema kraju poluge s ozna~enim stupnjevima obavljalo
se vaganje (Vitruvije, De Architectura, X, III. 7)
Vage iz Siska64 i Reimsa65 predstavljaju analogiju za primjerak iz Salone
(kat. br. 219).
Na kuke su se mogli vje{ati tanjuri}i vage na lancima, kao {to je slu~aj s
primjerkom kat. br. 220, kojem je vanjska kuka dvostruka, a zavr{eci su u
obliku labu|e glave. Na tu se kuku pomo}u ~etiri lanca vje{ao tanjur vage na
koji se odlagao materijal za mjerenje. Sa~uvan je i tanjur (kat. br. 221) za koji
ne mo‘emo tvrditi da pripada upravo ovoj vagi. Vaga i tanjur oblikom
odgovaraju primjerku iz Pompeja.66 Mjerna skala kod ovog primjerka pone{to
se razlikuje od one na prethodnome, naime, s jedne strane su oznake: I II III
IIII V s oznakama me|uvrijednosti; a s druge strane: IIII X V, tako|er s
oznakama me|uvrijednosti.
63
64
65
66
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, 32.
Z. GREGL, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I, VAMZ XVI-XVII/1983.1984., T. 1.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, T. 33, 10.
Pompeji wiederentdeckt, katalog izlo‘be, Rim, 1994., 191, kat. br. 55.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
119
Utezi koji su se koristili pri ovakvim mjerenjima obavezno su imali kukicu
pomo}u koje su se vje{ali na polugu. Takav je uteg kat. br. 222, za kojeg ne
znamo okolnosti nalaza, dakle, nije na|en zajedno s vagom, ali predstavlja tip
kori{ten kod ovakvih mjerenja.
medicinski skalpeli
(lat. culter, scalper, scalpellus)
(kat. br. 223-224)
Dok je o{trica skalpela, dakle dio koji je slu‘io za rezanje, mogla biti
nazubljena ili o{tra, trokutasta ili polukru‘na, dakle raznih oblika, koji
omogu}avaju precizno odre|enje namjene predmeta, dr{ka je mogla imati samo
dva osnovna oblika. ^e{}e je zastupljena dr{ka ~etvrtasta presjeka na dijelu
gdje je utor za pridr‘avanje o{trice koji prelazi u stanjeni listolik dio za koji se
skalpel dr‘ao prilikom rada. Takav je na{ primjerak kat. br. 223, a analogije
nalazimo u Bingenu (Germanija superior), Wehringenu (Raetia), Reimsu (Gallia
Belgica), u Maloj Aziji,67 u Viminaciju u grobu lije~nika okulista,68 te u Esteu69
i Akvileji.70 Sli~nih primjeraka ima na podru~ju cijeloga Rimskog Carstva, a
mogu biti vi{e ili manje izdu‘eni, s vi{e ili manje nagla{enim listolikim dijelom.
Obra|eni primjerak tanji je i izdu‘eniji u odnosu na neke zadebljane i {iroke
primjerke.
Premda je izbjegavano ukra{avanje medicinskih instrumenata, dr{ke skalpela
~esto su ukra{avane, ubadanjem, urezivanjem i nieliranjem razli~itih motiva.
Na{i primjerci nisu ukra{eni.
Drugi na{ primjerak, kat. br. 224, predstavnik je rje|e zastupljenog oblika,
kojem je donji dio tako|er listolik, dok je gornji izdu‘en i kru‘nog presjeka.
Dr{ka je narebrena u cijeloj du‘ini. U Vermandu (Gallia Belgica)71 postoje
primjerci sli~ni na{emu, kojem je sa~uvana samo dr{ka. O{trica je naj~e{}e bila
izdu‘ena i ravna.
67
68
69
70
71
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., 1-131, T. 56, 8, Bingen; T. 96, Wehringen; T. 36, 28,
Reims; T. 16, 22, Mala Azija.
M. KORA^, Medicus et chirurgus ocularis iz Viminacijuma, Starinar XXXVII/1986.,
53-71, T. III, g,h.
S. BONOMI, Medici in Este Romana, La tomba del medico, Aquileia Nostra LV,
1984., T. 3, 18.
P. CARACCI, Medici e medicine in Aquileia Romana, Aquileia Nostra, XXXV, 1964.,
101, 99, sl.11.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., T. 43, 6, 7.
120
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
etui
(lat. theca vulneraria)
(kat. br. 225-227, sl. 49-50)
Za ~uvanje instrumenata slu‘ili su bron~ani etuii ili ko‘ni, u~vr{}eni
bron~anim prstenom (kat. br. 225, 226). Svi bi se instrumenti poredali unutar
tog prstena i tako se ~uvali prilikom transporta. Sli~ni su se koristili i u pisarstvu
za stiluse. Mogli su biti ukra{eni urezivanjem, ali uvijek je rije~ o jednostavnom
ukrasu.
Iz Salone je bron~ani etui (kat. br. 227, sl. 49, 50) u kojem su sa~uvana tri
medicinska instrumenta, i to jedna lopatica i dvije sonde: listolika i ‘li~asta
(vidi kat. br. 227). Veoma sli~an etui prona|en je u Esteu u Italiji, zajedno s
velikim brojem medicinskih instrumenata. U njemu su sa~uvani isti instrumenti
kao u na{em,72 dok je primjerak iz Pompeja sadr‘avao ve}i broj predmeta.73
kirur{ke kvake
(lat. hamus)
(kat. br. 228-229, sl. 51)
Slu‘ile su za pridr‘avanje tkiva prilikom operacija, kako bi se rastvorilo i
omogu}ilo neometano obavljanje operacije; razlikovale su se o{tre (hamus
acutus) od tupih kvaka (hamus retusus). Tupe su se koristile za pridr‘avanje
krajeva rana prilikom operacija, o{tre su se vjerojatno koristile za manje rane ili
za prodiranje u krvne ‘ile ako je bilo potrebno.74
igle
(lat. acus)
Igle su se u medicini vjerojatno najvi{e koristile za {ivanje rana. Kada su
imale takvu namjenu, bile su obi~no zakrivljene i s u{icom, ali takve nisu na|ene
u nas. U Germaniji inferior tako|er su prona|ene obi~ne igle u grobovima
medicinara,75 te su se vjerojatno uz ostale namjene koristile i kao medicinski
72
73
74
75
E. BUCHI, Ateste Colonia Venetorum, Este antica, Padova, 1992., 276, sl. 210.
A. CASCINO i dr., Medicina e chirurgia, Homo Faber, Natuura, scienca e tecnica nell’
antica Pompeji, Milano, 1999., 257, kat. br. 327.
A. CASCINO i dr., Medicina e chirurgia, Homo Faber, Natura, scienza e tecnika
nell’antica Pompeji, Milano 1999., 228.
E. KÜNZL, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit,
Bonner Jahrbücher 182/1982., T. 75,9.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
121
instrumenti. Ravne igle, bez u{ice, upotrebljavale su se za kauterizaciju
(zasijecanje rana), te kao instrument okulista, odnosno za skidanje mrene
(operaciju katarakta oka).
Velik je broj sa~uvanih igala, i to ko{tanih i metalnih, s u{icom ili bez nje.
Dosad su im obja{njene mnoge namjene, tako su primjerice imale primjenu u
{ivenju, vezenju, kozmetici. Kako ne mo‘emo to~no ustanoviti koje su od njih
mogle biti upotrijebljene u medicini, ne obra|ujem posebno katalo{ki ove
predmete, jer je izbor onih koje su mogle biti kori{tene u medicini nemogu},
budu}i da je, ponavljam, rije~ o staroj zbirci u kojoj su predmeti sa~uvani bez
preciznijih podataka o okolnostima nalaza.
122
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
KATALOG
medicinsko-ljekarni~ke ‘li~ice
1. inv. br. K 1290;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 7
cm, pr. recipijenta 2,7 cm, pr. dr{ke 0,6 cm, neukra{ena, zavr{etak dr{ke
nije sa~uvan.
2. inv. br. K 446;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 9,5 cm, pr.
recipijenta 2,4, pr. dr{ke 0,6 cm, dr{ka je na dijelu uz recipijent ~etvrtasta, a
ina~e je kru‘nog presjeka, ukra{ena s nekoliko ureza uz recipijent koji je
ovalna oblika. (sl. 1)
3. inv. br. K 491;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; kost (bjelokost); Carstvo; Salona; du‘. 7
cm, pr. recipijenta 2,35 cm, pr. dr{ke 0,5 cm, neukra{ena.
4. inv. br. K 1169;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; kost (bjelokost); Carstvo; Salona; du‘. 10
cm, pr. dr{ke 0,4 cm, recipijent je izdu‘en, dr{ka je o{te}ena na vrhu. (sl. 2)
5. inv. br. 685;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 9,2 cm, recipijent
je o{te}en, bio je kru‘na oblika, dr{ka je o{te}ena na vrhu.
6. inv. br. H 1557;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; Carstvo; Narona; du‘. 13 cm,
recipijent je jako izdu‘en, dr{ka ukra{ena jednom urezanom linijom na
sredini. (sl. 3)
7. inv. br. H 3614;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 15,5 cm;
recipijent je ovalna oblika; neukra{ena. (sl. 4)
8. inv. br. H 6025;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
15 cm, recipijent je ovalna oblika, neukra{ena. (sl. 5)
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
123
9. inv. br. H 3518;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; Carstvo; Narona, Salona, Gardun,
du‘. 14 cm, recipijent je okrugao, neukra{ena.
(sl. 6)
10. inv. br. H 2957;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; Carstvo; Salona; du‘. 14,9 cm, okrugli
recipijent, na dnu s unutra{nje strane su to~kastim linijama utisnuta slova N
i M, izme|u kojih je list br{ljana. (sl. 7)
11. inv. br. H 1401;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13 cm, okrugli
recipijent, urezima ukra{ena dr{ka. (sl. 8)
12. inv. br. H 6085;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
11,5 cm, recipijent je o{te}en, bio je okrugao.
13. inv. br. H 6086;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
4,8 cm, okrugli recipijent je neznatno o{te}en.
14. inv. br. H 1258;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7,9 cm, okrugli
recipijent je o{te}en.
15. inv. br. H 4790;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Majdan (kod Solina); du‘.
7,9 cm, okrugli recipijent je neznatno o{te}en.
16. inv. br. H 4763;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Gardun; du‘. 7,5 cm,
recipijent je okrugao.
17. inv. br. H 3675;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Gardun; du‘. 5,5 cm,
recipijent je okrugao.
18. inv. br. H 491;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 6,1 cm,
recipijent je okrugao.
124
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
19. inv. br. H 2611;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; Carstvo; Salona; du‘. 11,2 cm,
recipijent je okrugao.
20. inv. br. H 1786;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13,8 cm,
recipijent je okrugao, ne{to o{te}en na rubovima.
21. inv. br. H 4220;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11,5 cm,
recipijent je okrugao.
22. inv. br. H 489;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8,5 cm,
recipijent je okrugao, neznatno o{te}en na rubovima.
23. inv. br. H 488;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12 cm,
recipijent je okrugao.
24. inv. br. H 2346;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,5 cm,
recipijent nije sa~uvan osim sasvim malog dijela uz dr{ku, ali mo‘e se
pretpostaviti da je bio okrugao.
25. inv. br. H 4545;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,6 cm,
recipijent je okrugao.
26. inv. br. H 1451;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 5,1 cm,
recipijent je okrugao.
27. inv. br. H 3947;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Vir (Hercegovina); du‘.
6,7 cm, recipijent je ovalan, nedostaje vrh dr{ke.
28. inv. br. H 3387;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10 cm, recipijent
je ovalan, a na mjestu gdje se spaja s dr{kom ima plo~asto pro{irenje.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
125
29. inv. br. H 3560;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; Carstvo; Narona; du‘. 2,5 cm,
recipijent je ovalan, dr{ka nije sa~uvana.
30. inv. br. H 4424;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro s pozlatom; 3. st. po. Kr; Golobrig
kod Oklaja; du‘. 15,5 cm, okrugli recipijent.
Objavljeno: Bull. Dalm. 32/1909., p. 46,47. (sl. 9)
31. inv. br. H 4425;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica; srebro; 3. st. po. Kr; Golobrig kod Oklaja,
du‘. 16 cm, okrugli recipijent.
Objavljeno: Bull. Dalm. 32/1909., p. 46.47. (sl. 10)
32. inv. br. H 4426;
medicinsko-ljekarni~ka ‘li~ica, srebro s pozlatom; 3. st. po. Kr; Golobrig
kod Oklaja; du‘. 15,9 cm, okrugli recipijent.
Objavljeno: Bull. Dalm. 32/1909., p. 46,47. (sl. 11)
medicinske sonde
33. inv. br. G 1847;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; staklo; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 12,9 cm.
34. inv. br. K 1291;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 15 cm, na jednoj strani zavr{ava o{tro, a na drugoj je polukru‘no
pro{irenje, dr{ka je zadebljana na sredini. (sl. 12)
35. inv. br. K 1292;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13,1 cm, na jednoj strani zavr{ava o{tro, a na drugoj je kru‘no
pro{irenje, dr{ka je zadebljana na sredini.
36. inv. br. K 1105;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 13 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
126
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
37. inv. br. K 1106;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
38. inv. br. K 1107;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
39. inv. br. K 122;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 12,4 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
40. inv. br. K 127;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
41. inv. br. K 126;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11 cm,
neukra{ena, zadebljana dr{ka pri vrhu.
42. inv. br. K 1314;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 8,9 cm, nedostaje dio dr{ke, neukra{ena.
43. inv. br. K 1315;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13, 5 cm, neukra{ena.
44. inv. br. K 1316;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 9,7 cm, neukra{ena.
45. inv. br. H 6132;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
zbirka Lukanovi}; du‘. 10,4 cm, neukra{ena.
46. inv. br. H 2809;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 19,3
cm, dr{ka je na dijelu bli‘em recipijentu pro{irena u plo~icu, vjerojatno za
lak{e dr‘anje u ruci, a izme|u tog pro{irenja i recipijenta je tordirana. (sl. 13)
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
127
47. inv. br. H 3439;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘.18,8
cm, zadebljanje se nalazi blizu sredine dr{ke. (sl. 14)
48. inv. br. H 2247;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘.12, 9
cm, dr{ka sonde je tordirana gotovo do sredine.
49. inv. br. H 4319;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Dugopolje; du‘.
12,5 cm, osim urezima dr{ka je ukra{ena i {upljim pro{irenjem kroz koje
su vjerojatno otjecali krv i gnoj prilikom lije~enja rana. (sl. 15)
50. inv. br. H 6987;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 12,8 cm, dr{ka je zadebljana.
51. inv. br. H 6088;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10,4 cm, dr{ka je ukra{ena urezima i zadebljana.
52. inv. br. H 6090;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10,3 cm, dr{ka je zadebljana.
53. inv. br. H 6091;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13,5 cm, dr{ka je zadebljana.
54. inv. br. H 6089;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 16,8 cm, dr{ka je ukra{ena urezima i zadebljana.
55. inv. br. H 3979;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Gardun; du‘. 6,1
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
56. inv. br. H 2640;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12,5
cm, gornji dio dr{ke odijeljen je istaknutim okruglim rebrom, pro{iren,
{esterostrukog presjeka i ukra{en plitkim urezima.
128
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
57. inv. br. H 2330;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 15,6
cm, gornji dio dr{ke odijeljen je istaknutim okruglim rebrom, pro{iren i
{esterokutnog presjeka.
58. inv. br. H 3697;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12,9
cm, neukra{ena.
59. inv. br. H 2375;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13,2
cm, neukra{ena.
60. inv. br. H 143;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13
cm, dr{ka u gornjem dijelu iz okruglog presjeka prelazi u {esterokutni.
Dva ureza tvore udubljene koje dijeli gornji dio dr{ke od donjega.
61. inv. br. H 2613;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12,8
cm, dr{ka je tordirana u gornjem dijelu.
62. inv. br. H 3698;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,6
cm, neukra{ena.
63. inv. br. H 4325;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; Klis; du‘. 5,1 cm,
dr{ka ima pravokutno pro{irenje i tordirana je u gornjem dijelu.
64. inv. br. H 2899;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 6 cm,
sa~uvan dio dr{ke je tordiran.
65. inv. br. H 2909;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Klis; du‘. 12,5 cm,
neukra{ena.
66. inv. br. H 4105;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12,8
cm, dr{ka je ukra{ena urezima i zadebljana.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
129
67. inv. br. H 4912;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,5
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
68. inv. br. H 3865;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 9,7
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
69. inv. br. H 1897;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8 cm,
dr{ka je ukra{ena urezima, u gornjem dijelu iz okruglog presjeka prelazi u
{esterokutni.
70. inv. br. H 2758;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8 cm,
dr{ka je ukra{ena urezima.
71. inv. br. H 3544;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,3
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
72. inv. br. H 2500;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,8
cm, dr{ka je pro{irena na gornjem dijelu.
73. inv. br. H 2370;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; Siculi; du‘. 10,9
cm, dr{ka ima pravokutno pro{irenje na gornjem dijelu, ukra{ena je urezima.
74. inv. br. H 2898;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 14,1
cm, dr{ka je na gornjem dijelu probu{ena, kako se vjerojatno stvarao otvor
za otjecanje krvi i gnoja prilikom ~i{}enja rana.
75. inv. br. H 505;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 9,7
cm, dr{ka je zadebljana.
76. inv. br. H 5075;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13,5
cm, dr{ka u gornjem dijelu iz okruglog presjeka prelazi u {esterokutni.
130
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
77. inv. br. H 1264;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10
cm, dr{ka u gornjem dijelu iz okruglog presjeka prelazi u {esterokutni.
78. inv. br. H 5062;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 14,3 cm, dr{ka je zadebljana, u gornjem dijelu iz okruglog presjeka
prelazi u {esterokutni.
79. inv. br. H 144;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 9,9
cm, dr{ka je zadebljana u gornjem dijelu.
80. inv. br. H 264;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11
cm, neukra{ena.
81. inv. br. H 2499;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7,9
cm, dr{ka je zadebljana u gornjem dijelu.
82. inv. br. H 1905;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11,6
cm, dr{ka je zadebljana u gornjem dijelu.
83. inv. br. H 2651;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 6,9
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
84. inv. br. H 2706;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda (ulomak); bronca; Carstvo; Salona;
du‘. 3 cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
85. inv. br. H 2157;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 4,9
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
86. inv. br. 2900;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7,3
cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
131
87. inv. br. 3615;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 14
cm, neukra{ena.
88. inv. br. H 2328;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,8
cm, neukra{ena.
89. inv. br. H 1790;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 13,5
cm, neukra{ena.
90. inv. br. H 4255;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Gardun; du‘. 7,1
cm, neukra{ena.
91. inv. br, H 3858;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,3
cm, neukra{ena.
92. inv. br. H 2410;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 6,4
cm, neukra{ena.
93. inv. br. H 2381;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8,8
cm, neukra{ena.
94. inv. br. H 1500;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8,6
cm, neukra{ena.
95. inv. br. H 1851;
medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 6,2 cm,
neukra{ena.
96. inv. br. H 262;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 8,2
cm, neukra{ena.
132
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
97. inv. br. H 3324;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 4,7
cm, neukra{ena.
98. inv. br. H 4230;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 14,4
cm, neukra{ena.
99. inv. br. H 6105;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 11,7 cm, dr{ka je ukra{ena urezima i zadebljana.
100. inv. br. H 6106;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 11,8 cm, dr{ka je ukra{ena urezima i zadebljana.
101. inv. br. H 6092;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13,6 cm, dr{ka je zadebljana.
102. inv. br. H 6093;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10,7 cm, dr{ka je zadebljana, ukra{ena urezima.
103. inv. br. H 6094;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 5,2 cm, dr{ka nije sa~uvana u cijeloj du‘ini.
104. inv. br. H 6095;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10,1 cm, dr{ka je zadebljana i ukra{ena s nekoliko ureza.
105. inv. br. H 6096;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 4,7 cm, dr{ka nije sa~uvana u cijelosti, neukra{ena.
106. inv. br. H 6098;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘.14,2 cm, dr{ka je zadebljana.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
133
107. inv. br. H 6097;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13,2 cm, dr{ka ima pravokutno zadebljanje na mjestu gdje se dr‘i
rukom.
108. inv. br. H 6099;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 7,4 cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
109. inv. br. H 6100;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 8 cm, dr{ka je ukra{ena urezima.
110. inv. br. H 6102;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 8,5 cm, neukra{ena.
111. inv. br. H 6101;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 13,7 cm, neukra{ena.
112. inv. br. H 6103;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 8,7 cm, neukra{ena.
113. inv. br. H 6104;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 7,2 cm, neukra{ena.
114. inv. br. H 6028;
‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 9,5 cm, pri vrhu je pravokutno pro{irenje, ukra{ena je i urezima. (sl.
16)
115. inv. br. H 4732; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda, bronca, Carstvo,
Salona, du‘. 9,8 cm, neukra{ena. (sl. 17)
116. inv. br. H 4300; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; srebro; Carstvo;
Salona; du‘. 10 cm, zadebljanje na dr{ci je ukra{eno urezima.
134
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
117. inv. br. H 6127; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda (ulomak); bronca;
Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 3,5 cm, sa~uvano ‘li~asto pro{irenje i
tordiran dio dr{ke.
118. inv. br. 512; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo;
Salona; du‘. 7,8 cm, dr{ka ravna, neukra{ena.
119. inv. br. H 2415; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo;
Salona; du‘. 7 cm, dr{ka ravna, neukra{ena.
120. inv. br. H 6121; ‘li~asta medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo;
nepoznato nalazi{te; du‘. 13,5 cm, dr{ka ukra{ena urezima na zadebljanom
dijelu.
listolike medicinske sonde
121. inv. br. H 3552; listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo;
nepoznato nalazi{te; du‘. 12,9 cm, zadebljanje u obliku dugmeta i ubodi
na dr{ci uz recipijent olak{avaju dr‘anje sonde i donekle sprje~avaju klizanje
krvi niz dr{ku koja ima vretenasti zavr{etak. ( sl. 18)
122. inv. br. H 4331; listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo;
Salona; du‘. 16,5 cm; recipijent je tek ne{to kra}i od dr{ke koja ima nekoliko
ureza blizu recipijenta i lagano zadebljanje. (sl. 19)
123. inv. br. H 3327; listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda-lopatica; bronca;
Carstvo; Klis; du‘. 14,7 cm, zadebljanje u obliku dugmeta na dr{ci, listoliko
oblikovan vrh potpuno je ravan, tako da je vjerojatno slu‘io kao lopatica,
zavr{etak dr{ke je vretenasto zadebljan, {to je karakteristika sondi pomo}u
kojih su se palile rane. (sl. 20)
124. inv. br. H 4144;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda, bronca, Carstvo, Narona, du‘. 16
cm, dr{ka ima zadebljanje u obliku dugmeta pri vrhu. (sl. 21)
125. inv. br. H 5978;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda, bronca, Carstvo, nepoznato nalazi{te,
du‘. 14 cm, dr{ka ukra{ena urezima i rebrima. (sl. 22)
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
135
126. inv. br. H 4326;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Klis; du‘. 9,2 cm,
neukra{ena.
127. inv. br. H 3442;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 14,1
cm, nekoliko rebara na prijelazu dr{ke u listoliki recipijent.
128. inv. br. H 492;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘.10,6
cm, neukra{ena.
129. inv. br. H 2908;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 18
cm, nekoliko rebara na prijelazu dr{ke u recipijent.
130. inv. br. H 1617;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Gardun; du‘. 13,
4 cm, nekoliko rebara na prijelazu dr{ke u recipijent, zadebljanje u obliku
dugmeta na donjem dijelu dr{ke.
131. inv. br. H 1704;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 5
cm, sa~uvan samo dio dr{ke uz recipijent na kojem je ovalno zadebljanje.
132. inv. br. H 493;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11,2
cm, nekoliko rebara na prijelazu dr{ke u recipijent.
133. inv. br. H 3270;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11,8
cm, sa~uvana samo dr{ka ukra{ena s nekoliko rebara na vrhu.
134. inv. br. H 252;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7,6
cm, nije sa~uvan donji dio dr{ke, nekoliko rebara na prijelazu u recipijent
kojem tako|er nedostaje dio.
136
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
135. inv. br. H 6108;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 18 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta.
136. inv. br. H 6109;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 12 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta, te jednim rebrom na donjem dijelu dr{ke.
137. inv. br. H 6110;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 18,5 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem.
138. inv. br. H 6111;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 15 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima.
139. inv. br. H 6112;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 12,2 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta.
140. inv. br. H 6115;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 9,4 cm, na prijelazu dr{ke, koja nije sa~uvana u cijelosti, u recipijent
ukra{ena zadebljanjem u obliku dugmeta.
141. inv. br. H 6113;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 18 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta.
142. inv. br. H 6116;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda (ulomak); bronca; Carstvo;
nepoznato nalazi{te; du‘. 12 cm, sa~uvana dr{ka sa zadebljanjem u obliku
dugmeta na vrhu i zavr{etkom u obliku masline.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
137
143. inv. br. H 6117;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda (ulomak); bronca; Carstvo;
nepoznato nalazi{te; du‘. 11,7 cm, sa~uvana dr{ka sa zadebljanjem u obliku
dugmeta na vrhu i zavr{etkom u obliku masline.
144. inv. br. H 6118;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10 cm, sa~uvana dr{ka s tri zadebljanja u obliku dugmeta na vrhu i
zavr{etkom u obliku masline.
145. inv. br. H 6119;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 8,5 cm, sa~uvana dr{ka sa zadebljanjem u obliku dugmeta na vrhu i
zavr{etkom u obliku masline.
146. inv. br. H 6120;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10 cm, sa~uvana dr{ka sa zadebljanjem u obliku dugmeta na vrhu i
zavr{etkom u obliku masline.
147. inv. br. H 3367;
listolika medicinsko-ljekarni~ka sonda; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te;
du‘. 10,5 cm, zavr{etak dr{ke u obliku masline.
medicinsko-ljekarni~ke lopatice
148. inv. br. K 1165;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 14 cm, neukra{ena
lopatica s kratkom dr{kom i izdu‘enim pro{irenim dijelom. (sl. 23)
149. inv. br. K 1267;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
12 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
150. inv. br. K 965;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 12 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
(sl. 24)
138
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
151. inv. br. K 116;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 14 cm, jedan kraj
zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena. (sl. 25)
152. inv. br. K 1102;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost (bjelokost); Carstvo; Salona; du‘. 12,5
cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
153. inv. br. K 117;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 14 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
(sl. 26)
154. inv. br. K 121;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 12,5 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
155. inv. br. K 125;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11,8 cm, jedan
kraj zao{tren, nedostaje mu sam vrh, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori
‘li~icu, neukra{ena.
156. inv. br. K 123;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 11,8 cm, jedan
kraj zao{tren, nedostaje mu sam vrh, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori
‘li~icu, neukra{ena.
157. inv. br. K 135;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 6,3 cm,
sa~uvana djelomi~no, nedostaje zao{treni dio, neukra{ena.
158. inv. br. K 134;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost (bjelokost); Carstvo; Salona; du‘. 7
cm, sa~uvana djelomi~no, nedostaje zao{treni dio, neukra{ena.
159. inv. br. K 124;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 12,4 cm, jedan
kraj zao{tren, nedostaje mu sam vrh, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori
‘li~icu, neukra{ena.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
139
160. inv. br. K 516;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Narona; du‘. 10,9 cm, jedan
kraj zao{tren, nedostaje mu sam vrh, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori
‘li~icu, neukra{ena.
161. inv. br. K 485;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 7,7 cm,
sa~uvana djelomi~no, nedostaje zao{treni dio, neukra{ena.
162. inv. br. K 1108;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 12,2 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
163. inv. br. K 1109;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 13 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
164. inv. br. K 136;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 4,8 cm,
sa~uvana djelomi~no, nedostaje zao{treni dio, neukra{ena.
165. inv. br. K 114;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; Salona; du‘. 14,5 cm, jedan
kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu, neukra{ena.
166. inv. br. K 1309;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
12,2 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
167. inv. br. K 1310;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
13,4 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
168. inv. br. K 1311;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
13,7 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
140
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
169. inv. br. K 1312;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
7,4 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
170. inv. br. K 1313,
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; kost; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
13,2 cm, jedan kraj zao{tren, a drugi je pro{iren i udubljen pa tvori ‘li~icu,
neukra{ena.
171. inv. br. H 6122;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
15,5 cm, izdu‘eni recipijent, dr{ka zavr{ava u obliku masline.
172. inv. br. H 6123;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
8,5 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta, sa~uvana samo djelomi~no.
173. inv. br. H 4098;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7 cm, na
prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i zadebljanjem u obliku
dugmeta, dr{ka sa~uvana samo djelomi~no.
174. inv. br. H 6114;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
13 cm, na prijelazu dr{ke u izdu‘eni recipijent ukra{ena rebrima i
zadebljanjem u obliku dugmeta.
175. inv. br. H 495;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 14 cm; dr{ka
je neukra{ena i na kraju zao{trena, lopatica je listolika oblika. (sl. 27)
176. inv. br. H 632;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 21 cm,
izdu‘ena lopatica kojoj je dr{ka tek ne{to du‘a, pro{irenog dijela koji je
uzak, s pro{irenjem u obliku romba pri dnu.
177. inv. br. H 3647;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 22 cm,
neukra{ena. (sl. 28)
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
141
178. inv. br. H 240;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 15,5 cm,
izdu‘ana lopatica kojoj je dr{ka tek ne{to du‘a od lopatice, neukra{ena. (sl.
29)
179. inv. br. H 4970;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Asseria (Podgra|e); du‘.
12 cm, dr{ka se {iri u gornjem dijelu i tvori lopaticu u obliku romba. (sl.
30)
180. inv. br. H 4530;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 18,5 cm,
ukras na kraju dr{ke. (sl. 31)
181. inv. br. H 6026;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
17,5 cm, dr{ka ukra{ena rebrima. (sl. 32)
182. inv. br. H 6076;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Narona; du‘. 19 cm,
izdu‘eni dio za mije{anje, dr{ka je ukra{ena pri vrhu, zavr{etak u obliku
masline. (sl. 33)
183. inv. br. H 6107;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica, bronca, Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘.
17,5 cm, izdu‘ena lopatica kojoj je dr{ka tek ne{to du‘a od gornjeg dijela.
184. inv. br. H 4502;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 16,2 cm,
izdu‘ena lopatica kojoj je dr{ka upola kra}a od gornjeg dijela, na kraju
dr{ke je alkica.
185. inv. br. H 1629;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 4,5 cm,
ulomak lopatice, sa~uvan samo gornji dio, koji je slu‘io za mije{anje.
186. inv. br. H 3809;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,6 cm,
neukra{ena.
142
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
187. inv. br. H 2782;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 12 cm,
zadebljana dr{ka na dijelu uz pro{ireni dio, kojem nedostaje vrh.
188. inv. br. H 6131;
medicinsko-ljekarni~ka lopatica; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; zbirka
Lukanovi}; du‘. 17,6 cm; zavr{etak dr{ke u obliku masline; pro{irenje na
prijelazu dr{ke u racipijent.
pincete
189. inv. br. H 5061;
pinceta, bronca, Carstvo, nepoznato nalazi{te, du‘. 6,5 cm, neukra{ena.
190. inv. br. H 249;
pinceta, bronca, Carstvo, Salona, du‘. 4,8 cm, neukra{ena. (sl. 35)
191. inv. br. 6124;
pinceta; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 5,3 cm, krakovi se naglo
{ire na donjoj polovici tako da gotovo tvore krug, neukra{ena.
192. inv. br. H 258;
pinceta, bronca, Carstvo, Salona, du‘. 10,5 cm, neukra{ena.
193. inv. br. H 246;
pinceta, bronca, Carstvo, Salona, du‘.9,8 cm, neukra{ena.
194. inv. br. H 6024;
pinceta, bronca, Carstvo, nepoznato nalazi{te, du‘. 7 cm, neukra{ena.
(sl. 36)
195. inv. br. H 4327;
pinceta, bronca, Carstvo, Stari Grad, du‘. 9,7 cm, na vrhu gdje se spajaju
krakovi ukra{en je dio za pridr‘avanje rukom.
196. inv. br. H 6077;
pinceta-hvataljka; bronca; Carstvo; Narona; du‘. 19,6 cm, vrh pincete je
ukra{en, a zavr{eci su ‘li~asti i nazubljeni; oblik se poklapa sa zavr{etkom
klije{ta (uvula forceps) koja su se koristila za va|enje mekanog tkiva u tijelu.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
143
197. inv. br. H 3179;
pinceta; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 11,3 cm, vrh pincete je okrugao,
ukra{en nieliranjem, s jedne strane je prikazan zec, a s druge pas u trku,
tako|er su pri vrhu i sredini krakova izvijene volute. (sl. 37)
198. inv. br. H 4014;
pinceta; bronca; Carstvo; Nin; du‘. 12,7 cm, krakovi su ravni, malo zaobljeni
prema unutra, vrh pincete je ukra{en.
199. inv. br. H 5060;
pinceta; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 14,7 cm, vrh pincete je
ukra{en, pinceta se zatvarala pomo}u bron~ane alkice koja je navla~enjem
na donji dio krakova pridr‘avala krakove jedan uz drugi. (sl. 38)
klije{ta
200. inv. br. H 3832;
klije{ta; ‘eljezo; Carstvo; Salona; du‘. 16,5 cm, dr{ke su kru‘nog presjeka
i zavr{avaju kuglastim pro{irenjima, gornji dio dr{ke i dio za rezanje ima
pravokutan presjek, grube izrade, slu‘ila su za va|enje stranih tijela (strijele)
ili zubi. (sl. 39)
kutijice za ~uvanje lijekova i plo~ice za mije{anje
201. inv. br. H 5956;
posudica za ~uvanje lijekova; bronca; Carstvo; Salona; 8,3 x 4,7 cm,
pravokutna plo~ica s polukru‘nim pro{irenjem u kojem su se ~uvali lijekovi,
a kao poklopac slu‘ila je plo~ica za mije{anje lijekova.
Objavljeno: B. Gabri~evi}, Prilog poznavanju anti~ke farmacije,
Farmaceutski glasnik 11/1955., 359-362. (sl. 40)
202. inv. br. H 3285;
cilindri~na kutijica za ~uvanje lijekova; bronca; Carstvo; Salona, du‘. 6,5
cm, pr. 1,35 cm, sa~uvan samo dio kutijice, ukra{ena tankim urezanim
linijama.
203. inv. br. H 2243;
cilindri~na kutijica za ~uvanje lijekova; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 10,7
cm, pr. 1,35 cm, sa~uvana u cijelosti, ukra{ena tankim urezanim linijama.
144
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
204. inv. br. G.A 11;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; Asseria (Podgra|e); 9,5 x
5,5 cm, pravokutna plo~ica kosih rubova.
Objavljeno: B. Gabri~evi}, Prilog poznavanju anti~ke farmacije,
Farmaceutski glasnik 11/1955., 359-362. (sl. 41)
205. inv. br. G.A 10;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; Asserija (Podgra|e); 12 x 7
cm, pravokutna plo~ica kosih rubova.
206. inv. br. G.A 12;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; Asserija (Podgra|e); 9,3 x
5,2 cm, pravokutna plo~ica kosih rubova.
207. inv. br. Av 325;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; nepoznato nalazi{te; 10 x
6,7 cm, pravokutna plo~ica kosih rubova. (sl. 42)
208. inv. br. Av 326;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; nepoznato nalazi{te; 7,8 x
4,5 cm, pravokutna plo~ica kosih rubova. (sl. 43)
209. inv. br. Av 327;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; nepoznato nalazi{te; 8,5 x 5
cm, pravokutna plo~ica kosih rubova.
210. inv. br. Av 328;
plo~ica za mije{anje lijekova; kamen; Carstvo; nepoznato nalazi{te; 9 x 6,3
cm, pravokutna plo~ica kosih rubova.
avani i tucala
211. inv. br. A. v. 191;
avan, posuda za mije{anje; mramor; Carstvo; Salona; promjer 11,3 cm,
okrugla posuda, stajala je na nozi, koja nije sa~uvana.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 115. (sl. 44)
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
145
212. inv. br. A. v. 60;
avan, posuda za mije{anje; mramor; Carstvo; Salona, promjer 13,5 cm,
okrugla posuda s ~etiri dodatka poluklepsidrasta oblika, jedan od njih ima
kanal, slu‘io je kao lijevak.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 115. (sl. 45)
213. inv. br. C 17;
tucalo; mramor; Carstvo; Salona; vis. 9,8 cm, pr. u naj{irem dijelu dr‘a~a
5,25 cm, ukra{en je koncentri~nim kru‘nicama i urezanim linijama te
motivom kri‘a.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 115. (sl. 46)
214. inv. br. A.v. 59;
tucalo; mramor; Carstvo; Salona; du‘. 6 cm, vis. 6,6 cm, neukra{eno tucalo
osim jedne urezane linije na mjestu gdje se lomi pod pravim kutom.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd 1956, 115. (sl. 47)
vage
215. inv. br. H 5980;
nosa~ fine vage; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 13,5 cm, na
krajevima metalne {ipke okrugla presjeka su kru‘na perforirana pro{irenja
kroz koja su bile provu~ene alkice od kojih je sa~uvana samo jedna; na
sredini {ipke je nosa~ pomo}u kojeg se vje{ala vaga.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 117. (sl. 48)
216. inv. br. H 4489;
tanjur vage; bronca; carstvo; Salona; promjer 4,5 cm, okrugli recipijent sa
tri rupice na rubu, koje su slu‘ile za provla~enje lan~i}a kojim se tanjur
vje{ao o nosa~ vage.
217. inv. br. H 2386;
tanjur vage; bronca; Carstvo; Salona; promjer 3 cm, okrugli recipijent sa tri
rupice na rubu, koje su slu‘ile za provla~enje lan~i}a kojim se tanjur vje{ao
o nosa~ vage.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 117. (sl. 48)
146
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
218. inv. br. H 4517;
tanjur vage; bronca; Carstvo; Salona; promjer 3 cm, okrugli recipijent sa tri
rupice na rubu, koje su slu‘ile za provla~enje lan~i}a kojim se tanjur vje{ao
o nosa~ vage.
Objavljeno: H. TARTAGLIA, Tragovi rimske farmacije u Hrvatskoj,
Zbornik II kongresa farmaceuta Jugoslavije, Beograd, 1956., 117. (sl. 48)
219. inv. br. H 5953;
vaga; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 16 cm; poluga ~etvrtastog
presjeka s urezanim mjernim skalama, kojoj su na jednoj strani pri~vr{}ena
tri lanca s kukama u omjeru 1:2:4; na dvjema kukama vje{ao se teret, dok
je tre}a slu‘ila za vje{anje vage; na drugom kraju vje{ao se uteg koji se po
potrebi mogao pomicati.
220. inv. br. H 5952;
vaga; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 17 cm; poluga ~etvrtasta
presjeka s urezanim mjernim skalama, kojoj su na jednoj strani pri~vr{}ena
tri lanca s kukama; na dvjema kukama vje{ao se teret, dok je tre}a slu‘ila za
vje{anje vage; na drugom kraju vje{ao se uteg koji se po potrebi mogao
pomicati. Jedna je kuka dvostrana, na nju se vje{ao tanjur vage.
221. inv. br. H 5954;
tanjur vage; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; pr. 10,3 cm, ~etiri u{ice
pomo}u kojih se tanjur vage vje{ao lancima na polugu vage, dvije kru‘ne
urezane linije.
222. inv. br. H 1425;
uteg, bronca; Carstvo; Salona; vis. s lancem i kukom za vje{anje 6,2 cm.
skalpeli
223. inv. br. 3369;
skalpel; bronca; Carstvo; Salona; du‘. 7,2 cm, donji zao{treni dio kojim se
rezalo listolika je oblika, dok u gornjem dijelu prelazi u masivniji dio
~etvrtasta presjeka, s utorom u koji se u~vr{}ivala dr{ka.
224. inv. br. H 6130;
skalpel; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; du‘. 8,8 cm, donji zao{treni
dio kojim se rezalo trokutasta je oblika, dok u gornjem dijelu prelazi u
dr{ku okrugla presjeka, koja je ukra{ena horizontalnim rebrima.
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
147
etui za instrumente
225. inv. br. H 6125;
etui za dr‘anje instrumenata; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; promjer
1,9 cm, vis. 1,7 cm, ukra{en je urezivanjem, i to naizmjeni~no urezanim
linijama i to~kicama.
226. inv. br. H 6126;
etui za dr‘anje instrumenata; bronca; Carstvo; nepoznato nalazi{te; promjer
2,8 cm, vis. 1,3 cm, neukra{en.
227. inv. br. H 625;
etui za dr‘anje instrumenata; bronca; Carstvo; Salona; promjer: 1,4 cm;
vis. 19,7 cm, nisu sa~uvani ostaci ukrasa po povr{ini; unutra sa~uvane
lopatica H 6133, du‘. 17,5; listolika sonda H 6134, du‘. 16,2 cm; ‘li~asta
sonda H 6135, du‘. 17,5 cm, kojoj je gornji dio izgubljen prilikom
konzervatorskih zahvata. (sl. 49, 50)
kirur{ke kvake
228. inv. br. H 5981;
kirur{ka kvaka; bronca; anti~ki; Narona; du‘. 17 cm, dr{ka je pro{upljena
u cijeloj du‘ini, gornji dio savijen gotovo pod pravim kutom. (sl. 51)
229. inv. br. H 3379;
kirur{ka kvaka; bronca; anti~ki; Salona; du‘. 21,5 cm, dr{ka je pro{upljena
u cijeloj du‘ini, gornji dio savijen gotovo pod pravim kutom.
148
ANTI^KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
ANCIENT MEDICAL - FARMACEUTICAL INSTRUMENTS IN THE
COLLECTION OF THE ARHEOLOGICAL MUSEUM IN SPLIT
(Summary)
There are proofs about treatment of diseases, the use of instruments, drugs and
therapies belonging to the earliest periods in the development of human society. First
medical instruments were simple objects made of flint stone or bone, and first drugs
were the herbs instinctively used to cure diseases (e.g. leaves of certain herbs improve healing of wounds).
In antiquity there was a huge improvement in medicine as a science, in diagnosis,
treatment and prevention of diseases. Medicine developed as a science already in
ancient Greece. Their achievements were later taken over and developed by Romans.
There are various sources of information: written sources, stone monuments with
inscriptions and images depicting medicine, medical instruments used for treatment,
and those used for preparation of drugs.
In the Archaeological Museum, Split, there is quite a number of medical instruments that were used both in medicine and pharmacy. As the result of researches done
into 228 objects, they have been marked as medical-pharmaceutical objects.
The problem that arises here is that the same objects could have been used as
spatulas (for blending) and probes in cosmetics, painting or writing. Likewise, the
scales used in pharmacies could just as well have been used in shops, particularly if it
is not the matter of fine scales. The choice was made, first of all, with the aim to
determine the use of a part of objects from the ancient collection of the Museum connected with medicine i.e. the treatment process and the production of drugs.
The instruments are divided into groups according to their application. They are
dated in the period of the Empire as it is impossible to be more precise: there are no
precise data on the context, and they do not differ typologically during the whole
ancient period or, in some cases, even later.
The following objects have been studied: 32 medical-pharmaceutical small spoons,
115 probes, 40 spatulas, 11 pairs of pincers, 1 pair of forceps, 3 small drug containers,
7 slabs for mixing drugs on, 2 mortars and 2 pestles, 3 scales, 2 scalpels, 2 kits for
instruments, and 2 surgical retractors.
Translated by Danica [anti}
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
149
sl. 1
sl. 2
sl. 3
sl. 4
sl. 5
sl. 6
150
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 7
sl. 8
sl. 9
sl. 10
sl. 11
sl. 12
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
151
sl. 13
sl. 14
sl. 15
sl. 16
sl. 17
sl. 18
sl. 19
152
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 20
sl. 21
sl. 22
sl. 23
sl. 24
sl. 25
sl. 26
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
153
sl. 27
sl. 28
sl. 29
sl. 30
sl. 31
sl. 32
sl. 33
154
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 34
sl. 35
sl. 36
sl. 37
sl. 38
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
155
sl. 39
sl. 40
sl. 41
156
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 42
sl. 43
sl. 44
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
157
sl. 45
sl. 46
158
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 47
sl. 48
VAHD 90-91/1997-1998, str. 1- 160
159
sl. 49
sl. 50
sl. 51
160
ANTI^ KI MEDICINSKO-FARMACEUTSKI INSTRUMENTI
sl. 52
Sanja Ivcevic